Položaj Roma je rezultat nedostatka političke volje

Romi i Sinti su najveća manjina u Europi – i u najgorem su položaju. To potvrđuje i novo izvješće koje sveobuhvatno dokumentira stanje romskih zajednica u Europi. Izvješće je objavila Europska mreža romskih organizacija ERGO, a nedavno ga je predstavila švedska političarka Soraya Post. Istaknuta romska aktivistica je od 2014. do 2019. godine bila zastupnica u Europskom parlamentu. Članica je upravnog odbora mreže ERGO, koja okuplja romske organizacije iz preko trideset zemalja.

Aktualno ERGO-izvješće, između ostalog, pokazuje da u oblasti zdravstvene zaštite Romi nemaju jednak tretman kao ostali. Tako 22 posto pripadnika romske zajednice pati od kroničnih bolesti, a svaka četvrta osoba nije zdravstveno osigurana. Ti podaci dolaze iz nacionalnih studija i potvrđuju da Romi imaju teži pristup zdravstvenoj zaštiti u nekoliko zemalja EU-a.

Prema riječima Soraye Post, te brojke pokazuju da se situacija nije poboljšala nakon usvajanja novog okvira EU-a za političko sudjelovanje Roma, iz 2020. godine. Naprotiv, pandemija koronavirusa je još više pogoršala situaciju. Usprkos apelu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen prilikom predstavljanja strateškog okvira za Rome u EU: „Gdje je tu temelj humanosti kada su Romi svakodnevno isključeni iz društva i potlačeni?“

Do kraja 2022. godine, zemlje-članice EU-a moraju podnijeti izvješća o napretku koji su postigle u primjeni EU-okvira u oblasti zdravstva, stanovanja, obrazovanja i političkog učešća. S oko 12 milijuna građana, Sinti i Romi predstavljaju najveću manjinu u Europi.

Romi kao motor privrede na Balkanu?

Još početkom studenog, na skupu u Berlinu, koji su organizirali Aspen-institut i Društvo za jugoistočnu Europu, predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost, Sonja Liht, ukazala je na potencijal Roma: „Romi su rastuća demografska i ekonomska sila u EU i na Balkanu. Oni su motor ekonomskog razvoja. Ako to zanemarimo, cijela regija će ostati periferija periferije.“

„Pojačavanje glasa Roma u kreiranju politike“ bila je jedna od glavnih tema događaja u čijem fokusu je bio zapadni Balkan. „To što se tamo u kontekstu romskih zajednica vidi je pokazatelj funkcioniranja državnih sustava", smatra Elvis Memeti, nacionalna kontaktna osoba za Rome u vladi Sjeverne Makedonije. „Jaz između Roma i ne-Roma kada je riječ o životnim uvjetima, nedostatku infrastrukture, obrazovanja i pristupa javnim dobrima se povećava. Ipak, postoji veliki potencijal za politički angažman i učešće Roma.“

O neravnoteži u sustavu govori i Adriatik Hasantari iz organizacije „Roma Active Albania". Najteže su pogođeni najslabiji u društvu. Rasizam i anticiganizam su još uvijek usidreni u sistemu i snažno utječu na generacije – bez obzira na političku orijentaciju. „Zamislite dijete u uzrastu od pet godina koje je već nekoliko puta istjerano iz svog doma. „Kako ta osoba može da izgraditi povjerenje u sustav", pita Hasantari.

Dakle, nije dovoljno samo da se Romi „čuju“. Sudjelovanje u političkim procesima samo je prvi korak od mnogih neophodnih. „Stručnost iz romske zajednice bi političari s periferije trebali premjestiti u centar procesa političkog odlučivanja. Fokus treba biti na regionalnoj suradnji, kako bi se ostvarili najveći mogući utjecaj i održivost."

Međutim, sve je to utopija s obzirom na trenutnu situaciju Roma u regiji i EU. Na to ukazuje Dejan Marković iz Srpskog romskog foruma u Beogradu, na temelju podataka iz aktualnog izvješća Agencije EU za ljudska prava (FRA). „Još uvijek više od pola romske populacije živi bez pristupa adekvatnom smještaju i vodi. Oko trećina djece pati od gladi. Razlog za nestabilnu situaciju Roma je nedostatak političke volje, neophodne da bi se išta promijenilo. To je razlog što anticiganizam i dalje postoji“, kaže Marković.

„Nema politike bez našeg sudjelovanja"

Aleksandra Bojadijeva iz Regionalnog vijeća za suradnju (RCC) ističe da su do sada suzbijani samo simptomi, ali ne i uzroci. „Krajnje je vrijeme da se umanje efekti anticiganizma, jer to korijen svih negativnih stvari koje su se Romima dogodile u prošlim stoljećima. Nije dovoljno reći da svi trebaju biti jednako tretirani, ako ne kreću svi s jednakih pozicija. Romima su potrebne jednake mogućnosti.“

I pored novog okvira EU-a za ravnopravnost, sudjelovanje i uključivanje Roma, to još nije realnost. Naprotiv. Rijetko tko je iz romske zajednice na političkim funkcijama ili u državnoj upravi – i pored jasnih smjernica političara. Zato je jedini način da se poveća kvaliteta političkih odluka taj da se Romi uključe u sve političke oblasti. „Ništa ne bi trebalo dogovarati i odlučivati bez nas i zato bi mi Romi trebali sudjelovati u svim procesima političkog odlučivanja.

Nakon procjene Europske komisije, na proljeće 2023. godine, pokazat će se da li i kako države-članice Europske unije zaista preuzimaju svoju političku odgovornost.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu