Pomaže li Putin Asada vojnim sredstvima?

Nije to bilo kategorično opovrgavanje: "Nemam informacija o tome", odgovorio je glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina u ponedjeljak u Moskvi na pitanje jednog novinara o tome je li Rusija proširila svoju vojnu pomoć za Siriju. Sam šef Kremlja je prije tri dana rekao da Moskva razmišlja o raznim mogućnostima. Vojno sudjelovanje Rusije u borbi protiv terorističke milicije Islamske države nije "još na dnevnom redu", rekao je Putin.

Od početka rujna širom svijeta je sve više medijskih izvještaja o tome da je Rusija navodno rasporedila svoje trupe u Siriji kako bi se borile na strani sirijske vojske protiv IS-a. Neki izvori se pri tom pozivaju na društvene mreže na kojima su se navodno ruski vojnici fotografirali mobitelima u Siriji. U drugim izvještajima se navodi da je Rusija u Siriju poslala najnoviju vojnu tehniku sa svojim ratnim brodovima i da želi izgraditi bazu za protuzračnu obranu.

Pojačano slanje oružja

Čvrsti dokazi o tome do sada nisu predstavljeni javnosti. Potraga za takvim dokazima se stoga čini teškom jer Rusija desetljećima ima trupe u Siriji. "Potpuno je normalno da u Siriji postoji ruska vojska", rekao je za DW Aleksej Malašenko, stručnjak za Bliski istok u moskovskom Centru Carnegie. "Ona (vojska, op.ur.) je na Bliskom istoku prisutna od 1955. godine i ima različite zadaće jer sirijska vojska je kompletno naoružana ruskim oružjem."

Moskva i Damask su u osnovi stari saveznici. U sirijskom lučkom gradu Tartusu na Sredozemlju Rusija drži bazu za svoju mornaricu. Od početka građanskog rata u Siriji 2011. godine Rusija je svoju političku podršku Damasku neprestano nadopunjavala isporukom oružja. Sada to Moskva obrazlaže borbom protiv Islamske države. Turski mediji su izvijestili u kolovozu o navodnoj isporuci šest modernih borbenih zrakoplova tipa MiG-31 Siriji. Ruski proizvođač je opovrgao te izvještaje.

SAD je u svakom slučaju tijekom prošlog vikenda smatrao nužnim upozoriti Rusiju da ne bi vojno intervenirala u Siriji. Američki ministar vanjskih poslova John Kerry razgovarao je telefonski sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovim. Washington je zabrinut, rekao je Kerry. On je također rekao da bi proširenje ruske vojne pomoći sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu dodatno zaoštrilo stanje.

Stručnjaci upozoravaju Kremlj na mogućnost greške

Vojni stručnjaci u Rusiji poput Aleksandra Golza sumnjaju da Rusija već sada vojno djeluje u Siriji. "Ne postoje supstancijalni dokazi", kaže Golz. Ali on ne isključuje tu mogućnost u budućnosti. "Ako se uzme u obzir da u Rusiji samo jedan čovjek donosi odluke sve je moguće", kaže Golz za DW. On smatra da bi ruska vojna akcija u Siriji imala smisla samo onda ako bi se tok rata radikalno promijenio. "Ja ne vjerujem da Rusija danas može poslati toliko mnogo trupa da bi mogla odnijeti pobjedu (protiv IS-a, op. ur.) u Siriji i Iraku.

Ukoliko bi se to dogodilo onda bi Rusija ignorirala kako međunarodna, tako i vlastita sovjetska iskustva u Afganistanu u 80-im godinama. I Aleksej Malašenko smatra da bi moguća ruska vojna intervencija u Siriji bila "velika greška". Ona bi imala malo izgleda za uspjeh, a rusko društvo bi je također teško podržalo, smatra ovaj stručnjak.

Putin želi predstaviti svoj plan u New Yorku

Upada u oči to da se izvještaji o ruskoj vojnoj nazočnosti u Siriji pojavljuju samo nekoliko tjedana uoči Putinovog naveliko najavljenog govora u Općoj skupštini UN-a. Šef Kremlja želi u drugoj polovici rujna putovati u New Yorku. Od početka kolovoza u Rusiji se nagađa o "Putinovom planu" koji šef Kremlja tamo navodno želi najaviti. Do sada je poznato samo to da Rusija želi osnovati međunarodnu koaliciju protiv IS-a. Jedna takva koalicija već postoji i njoj je na čelu SAD, ali Rusija joj se nije željela priključiti. Tjednima Moskva vodi diplomatsku ofenzivu i vodi razgovore. S Washingtonom se nismo uspjeli usuglasiti, rekao je Lavrov u kolovozu.

Pri tome Rusija pregovara sa zemljama na Bliskom istoku, prije svih sa Saudijskom Arabijom. Do sada se činilo da ovi pregovori također nisu urodili plodom. Rusija pri tome želi prije svega podržati oslabljenog sirijskog predsjednika Al-Asada, dok mu Zapad i prije svih SAD pripisuju krivicu za građanski rat i traže njegovu ostavku.

Kraj sankcija kao protuusluga za pomoć protiv IS-a?

Osim toga u ruskim medijima se nagađa o mogućem dodatnom motivu Kremlja. Kao protuuslugu za pomoć u borbi protiv IS-a Putin želi "ustupke u pitanju Ukrajine", pisalo je proteklog vikenda u renomiranom moskovskom listu "Novaja Gazeta". Moskva želi "kraj sankcija i povratak u klub zapadnih sila", navodi ovaj list. S tim prijedlozima će, kako dalje navodi list, Putin putovati u New York.

Aleksej Malašenko iz moskovskog Centra Carnegie vjeruje da je Putinov interes u prvom redu podržati svog saveznika Al-Asada, a manje pobijediti Islamsku državu. Ipak ta pomoć iz Moskve nosi sa sobom i rizik, smatra ovaj stručnjak i postavlja sljedeće pitanje: "Kako bi Moskva stajala kada bi Al-Asad ipak bio svrgnut?" Čak i u Moskvi vjeruju stručnjaci za Bliski istok da bi se sirijski predsjednik Al-Asad bez ruske pomoći teško održao na vlasti. Grigorij Mirskij iz ruske Akademije znanosti u jednom razgovoru za DW je nazvao Siriju "beznadnim slučajem". On ipak vjeruje da će Putin učiniti sve kako ne bi dozvolio da Al-Asad bude svrgnut.