Posla ima, ali ne u Hrvatskoj

Od trenutka ulaska u Europsku uniju Hrvatska je postala i dio EURES-a, mrežu javnih službi za zapošljavanje u članicama Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske, koju koordinira Europska komisija. Iako preko EURES-a hrvatski građani mogu tražiti posao u cijeloj EU i Švicarskoj, tu upravo Njemačka ima posebno mjesto. Tako je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), odnosno EURES Hrvatska, započeo suradnju sa njemačkim saveznim zavodom za zapošljavanje Bundesagentur für Arbetit i njemačkim EURES-om u provođenju dijela projekta MobiProEU (The Job of My Life), koji se odnosi osobito u programu dualnog obrazovanja/naukovanja.

U okviru programa mogu se poticati mlade osobe u dobi od 18 do 35 godina, koje zbog neusklađenosti kvalifikacija s potrebama tržišta rada imaju slabu profesionalnu perspektivu u matičnoj državi. Da se nešto događa govori i činjenica da je prema podacima HZZ-a povećan trend odlaska hrvatskih radnika u EU.

„Sredinom prosinca na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje oglašen je poziv za prikupljanje prijava. Prijaviti su se mogle osobe iz evidencije nezaposlenih HZZ-a koje imaju završenu srednju školu bilo kojeg smjera te koje žele kroz novo zvanje osigurati sebi mogućnost za zapošljavanje. Zaprimili smo blizu 300 prijava kandidata za nešto manje od 150 raspoloživih pozicija u području turizma, ugostiteljstva, autoindustrije, strojarstva i osobnih usluga. Od oko 200 pozvanih kandidata koji su temeljem motivacijskih pisama i životopisa odabrani u predselekcijskom postupku, nešto više od 150 njih je potvrdilo dolazak na prvi krug razgovora koji se upravo održava od 3. do 7. veljače 2014. u Hrvatskoj“, rekla nam je Ivanka Zlatec, rukovoditeljica Odsjeka za međunarodno posredovanje i EURES u zagrebačkom sjedištu HZZ-a.

Naučiti posao - i vratiti se

Kako je mogućnost zapošljavanja osoba određenog profila uvijek je vezana uz potrebe konkretnog tržišta rada, u Njemačkoj se najbolje zapošljava medicinsko osoblje, kvalificirano ili iskusno osoblje u ugostiteljstvu, stručnjaci u području informacijskih tehnologija, inženjeri i kvalificirani radnici u području strojarstva i elektrotehnike. No nije riječ o „krađi“ kvalificiran radne snage, jer većina ljudi koji se odluči na rad u Njemačkoj ili EU ionako ne može pronaći posao u Hrvatskoj. A Njemačka, uz radno mjesto pruža i mogućnost usavršavanja.

„Ovaj je program namijenjen mladim osobama koje zbog neusklađenosti stečenog zvanja s trenutnim potrebama tržišta rada nemaju dobru perspektivu na nacionalnom tržištu. Uključivanjem u ovakve programe, mlade osobe imaju priliku istodobno stjecati nova znanja, usavršavati strani jezik i ujedno stjecati radno iskustvo. To je nedostatak koji je česta prepreka čak i onima osobama čije kvalifikacije su tražene na tržištu. Po završetku programa, ove će osobe podići svoju zapošljivost na tržištu rada i vjerujemo da će mnogi od njih biti dobrodošli poslodavcima u Hrvatskoj“, kaže nam Ivanka Zlatec.

"Njemačka je najinteresantnija zemlja svima, jer puno ljudi imaju rodbine ili nekog poznatog tamo, a i Njemački jezik je dosta zastupljen u našem obrazovnom sustavu", kaže Enisa Kifer, EURES savjetnica u Osijeku. Napominje da je poznavanje jezika vrlo bitno, ali i da su poslodavci vrlo zadovoljni s kandidatima iz Hrvatske kad je riječ o poznavanju jezika. „Očito je da naš obrazovni sustav nije tako loš, jer većina kandidata ima odlične osnove poznavanja stranog jezika. Naravno, ta stvar je individualna, ali tu doprinose razni faktori prema kojima smo u prednosti nad drugim zemljama. Od filmova koji nisu sinkronizirani na našim televizijama, do činjenice da su mnogi mladi za vrijeme rata bili u stranim zemljama i imali prilike naučiti jezik“, objašnjava Enisa Kifer. Posao ne traže samo nezaposleni, ima i ljudi koji žele veće izazove, bolju plaću i kvalitetnije usavršavanje u zemljama koje su tehnološki naprednije.

Nitko ne hrli u Hrvatsku

Proces zapošljavanja u stranim zemljama funkcionira i u "obrnutom“ smjeru pa tako i stranci mogu potražiti posao u Hrvatskoj. No, obzirom na prosječne visine primanja i troškove života, Hrvatska ne spada u najpoželjnije zemlje. Usprkos strahovanjima, kolone radnika iz na primjer Bugarske ili Rumunjske ne čekaju na granici da bi se zaposlili u Hrvatskoj. Postoje neki rijetki primjeri, ali oni se odnose na neka „egzotičnija“ zanimanja, poput turističkih animatora koji govore Norveški ili Švedski jezik.

Uglavnom, Hrvatska nije obećana zemlja što se tiče zapošljavanja. Srećom, europske potrebe su još uvijek velike za one koji su spremni raditi u drugim zemljama jer na EURES web stranici svakodnevno se nudi preko milijun poslova. Zasigurno bi mnoge od tih poslova mogli kvalitetno obavljati i neki od 380.000 nezaposlenih hrvatskih građana.