070111 Kopten Weihnachten D

Kopti, kojih je u Njemačkoj oko 6.000, u petak (7.1.) diljem zemlje slave Božić pod jakom policijskom zaštitom. U najvećoj koptskoj zajednici u Njemačkoj, u Frankfurtu na Majni, u blizini crkve Sv. Marka, gdje su se okupili koptski vjernici, policija nije dozvoljavala prilaz automobilima iz straha od bombaških napada. Ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Hessen Boris Rhein izjavio je kako je zadaća policije rizik od napada svesti na najmanju moguću mjeru. Diakon koptske zajednice u Frankfurtu Michele Riad izrazio je zahvalnost njemačkim vlastima zbog pružene zaštite. "Mi na jednoj strani imamo Boga, u kojeg imamo povjerenje. A s druge strane imamo i njemačko društvo u kojeg također imamo povjerenje. Policija je ovdje i jamči nam potpunu sigurnost". Dan prije, njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je ustvrdio kako je sramota da u današnjoj Njemačkoj jedna vjerska zajednica obrede mora vršiti uz zaštitu policije. Stroge mjere sigurnosti za koptske kršćane u Njemačkoj uvedene su nakon što su, nakon napada na Kopte u Aleksandiriji u novogodišnjoj noći koji je odnio 23 života, i koptski kršćani u Njemačkoj primili prijeteće poruke.

Potomci faraona

Kopti su tako, zbog tragičnih okolnosti, dospjeli u žižu zanimanja njemačke ali i svjetske javnosti koja se odjednom zapitala: tko su zapravo Kopti. Sam pojam u prijevodu jednostavno znači "Egipćani" kako su kršćane u delti rijeke Nil u kasnoantičkom razdoblju, nazivali Grci. No porijeklo Kopta i njihova privrženost kršćanstvu seže još u 1. stoljeće. Tada je, prema predaji, evangelist Marko, rodom iz Aleksandrije, u Egiptu započeo s propovjedanjem nove vjere. Egipat je tako postao jedna od prvih zemalja u kojima je provedena kristijanizacija. Kopti, koji sebe vide kao jedine direktne potomke faraona i starih Egipćana, zadržali su svoju vjeru usprkos brojnim progonima koji su započeli pokoljima od strane Rimljana. Dolaskom Arapa i islama na područje oko rijeke Nila u 7. stoljeću napetosti su nastavljene no usprkos tomu pola Egipta je u 11. stoljeću još uvijek bilo kršćanske vjere s Aleksandrijom kao duhovnim centrom. Kopti su sve do pedesetih godina prošlog stoljeća živjeli u relativnom skladu sa susjednima. To je prekinuto dolaskom Gamela Abdela Nassera na vlast čija je politika nacionalizacije privatnog vlasništva pogodila prije svega koptske kršćane čije životni uvjeti su se do te mjere pogoršali da je velik dio emigrirao u inozemstvo. Situacija za kršćansku manjinu dodatno se pogoršala nakon što je Nasserov nasljednik Anwar el Sadat šariju uveo kao temelj državnog zakonodavstva.

Diskriminacija u svakodnevici

Danas su Kopti u Egiptu teoretski ravnopravni s ostatkom društva i čine prema službenim izvorima, oko 10 posto stanovništva (9 milijuna). Najpoznatiji živući pripadnik koptskih kršćana je bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda Boutros Boutros-Ghali. No u svakodnevici Kopti nailaze na brojne prepreke i šikaniranja: od zastupljenosti u javnom sektoru pa do dobivanja dozvola za gradnju vjerskih objekata. U najnovije vrijeme kršćani u Egiptu su sve češće i cilj napada ekstremnih islamista. Od 1971. glavni poglavar Koptske crkve je Shenouda III. koji se vidi kao direktni nasljednik Sv. Marka evangelista. Shenouda III. potiče iseljavanje koptskih kršćana što nailazi na plodno tlo jer u Egiptu mnogi Kopti više ne vide budućnost.

Autori: Wolfgang Dick/Peter Abs/Nenad Kreizer/dpa

Odg. ur.: Snježana Kobešćak