Potpisana povelja o temeljnim pravima
12. prosinca 2007Dan prije nego što će šefovi država i vlada 27 zemalja članica potpisati Reformski sporazum u Lisabonu, danas je u Strassbourgu svećano potpisana povelja o temeljnim pravima u Europskoj uniji. No svečanost su ometali glasnim povicima i podizanjem plakata na kojima su zastupnici iz Poljske, Velike Britanije i Danske iz desnoekstremnih i lijevih stranaka tražili provedbu referenduma. Oni su nekoliko minuta spriječavali predsjedavajućeg Europske unije, portugalskog premijera Jose Socratesa da započne svoj govor. Nelagodu su spomenuti europski zastupnici izrazili zbog činjenice da u većini zemalja članica građani nisu odlučivali na referendumu o reformskom sporazumu Europske unije. Nakon što je ovih dana i Danska najavila da će o novom Sporazumu odlučiti u svojem nacionalnom parlament, samo je još ostala Irska koja će održati referenduma o sporazumu sredinom iduće godine. U svojem govoru ometan je bio i predsjednik Eurpopskog parlamenta Hans-Gert Pöttering, koji je rekao kako Povelja „simbolizira važan put do Unije građana“. Istodobno Pöttering je pozvao predstavike Poljske i Velike Britanije da odustaju od svojeg otpora protiv Povelje. Povelju o temeljnim pravima potpisali su nakon toga Socrates, Barroso i Pöttering.
Merkel: „Povelja jača prava građana“„S poveljom o temeljnim pravima građani su ojačana u odnosu na institucije. Povelja o temljnim pravima postaje pravno obvezujuća a to prema mojem mišljenju dobro pristoji Europi koja je svjesna svojih vrijednosti“, naglasila je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Povelja ima 54 članka u kojima su sadržana europska građanska prava od slobode izražavanja do zaštite osobnih podataka. Povelja je dio „Sporazuma iz Lisabona“, kojeg će sutra potpisati šefovi država i vlada zemalja članica. Time povelja o temeljnim pravima iz 2000. godine postaje obvezujuća. Građani mogu tražiti svoje pravo na sudu. Sporazum će stupiti na snagu 1.1.2009., ukoliko ga prihvati svih 27 zemalja članica.
Predsjednik odbora u Europskom parlamentu za europski sporazum, njemački socijaldemokrat Jo Leinen na kraju je o Povelji konstatirao: „Lijepo je vidijeti da su u ovom katalogu od pedesetak prava i sloboda na koncu ljudi u Europi dobitnici te da imaju slobodan prostor za mnogo toga“.
Povelja ne vrijedi za Veliku Britaniju i Poljsku
U pravilu će nacionalno pravo i nacionalni ustav za običnog građanina ostati najvažnija poveznica. Za Veliku Britaniju i Poljsku Povelja o temeljnim pravima za sada još ne vrijedi. A razlog tomu je što Britanci strahuju da bi posloprimtelji preko europskog suda mogli tražiti i ostvariti svoja prava na tom području u Velikoj Britaniji.