Potraga za istinom u slučaju neonacističkih ubojstava

2005. godine osnovano je posebno policijsko povjerenstvo čiji je zadatak bio rasvjetliti seriju ubojstva koja su se dogodila unazad pet godina. Prvo se 2000. dogodilo ubojstvo Envera Simske, prodavača cvijeća turskog podrijetla. Godinu dana kasnije, u ljeto 2001. godine ubijen je krojač Abdurrahim Özüdogru, također Turčin koji je godinama živio u Njemačkoj. Kada je 2005. godine usmrćen i vlasnik jedne turske zalogajnice Ismail Yasar, u Nürnbergu je s radom konačno započelo spomenuto povjerenstvo. Već sam njezin naziv „Bosporus“ ("Bospor") jasno je upućivao na pretpostavke motiva ubojstva od kojih su polazili članovi komisije – konkurencija i kriminalitet unutar grupe građana turskog podrijetla.

„Bosporus“ je prestao s istragama 2008. godine bez da je njihov rad pokazao ikakve rezultate. Naprotiv, u studenom 2011. godine, izašlo je konačno na svijetlo dana da iza serije ubojstva (sveukupno njih 10) ne stoje migranti s turskom pozadinom već jedna neonacistička grupa. Uwe Böhnhard i Uwe Mundlos počinili su samoubojstvo neposredno prije uhićenja. Treća među njima, Beate Zschäpe je uhićena i do danas odbija dati bilo kakvu izjavu.

Zašto i kako je uopće bilo moguće da policija tijekom godina nikada nije ušla u trag „Nacionalsocijalističkom podzemlju“ (NSU), za sada još nije objašnjeno, no u četvrtak, 26.4. s radom kreće posebno istražno povjerenstvo njemačkog Parlamenta, koje bi u cijelu skandaloznu priču konačno trebala unijeti više svjetla.

Mržnja prema strancima se nije činila kao motiv

Da su njemačke vlasti tijekom godina počinile ogromne greške, u međuvremenu nitko više ne sumnja. Postavlja se samo još pitanje kako i zašto je bilo moguće da se tako nešto uopće moglo dogoditi? Kako bi došao do odgovora, njemački Bundestag je između ostalog najavio detaljno ispitivanje svjedoka, posebno članove tadašnjeg policijskog istražnog povjerenstva. Među njima će biti zanimljivo čuti iskaze Wolfganga Geiera, voditelja povjerenstva „Bosporus“ kao i državnog tužitelja Waltera Kimmela. On je bio nadležan za istrage triju ubojstva koja su se dogodila u Nürnbergu te dva ubojstva počinjena u Münchenu. Kako je već uoči početka rada povjerenstva Bundestag-a, najavila jedna od njezinih članica državna pravobraniteljica Eva Högl, svjedoci u svakom slučaju moraju računati s vrlo neugodnim i preciznim pitanjima. Neka od njih će se zasnivati i na činjenici da je povjerenstvo „Bosporus“ još 2006. godine dobilo konkretne informacije američke tajne službe FBI i koje su upućivale na to da iza serije ubojstva stoji jedna neonacistička grupa čiji je glavni motiv mržnja prema strancima. Godinu dana kasnije, FBI je svoje informacije proslijedio i bavarskom Pokrajinskom uredu za kriminalistiku koji se tada također bavio istragom. Zašto nitko nije dosljednije i temeljitije uzeo u obzir informacije američke tajne službe – za sada nitko ne razumije.

Schily, priznaje svoje pogreške

Po pitanju počinjenih pogrešaka i propusta, nedavno je u njemačkom dnevnom listu „Tagesspiegel“, objavljena izjava bivšeg saveznog ministra unutarnjih poslova Otta Schilya. On navodi kako on i njegovi kolege iz pokrajinskih ministarstava „snose političku odgovornost da se nije ranije ušlo u trag terorističkoj neonacističkoj grupi NSU“. Schily je naime nakon bombaškog napada na jedan turski frizerski salon u lipnju 2004. godine, i u kojem je bilo ozlijeđeno nekoliko osoba, isključio mogućnost mržnje prema strancima kao mogući motiv. Na osnovu njegove izjave, kako je u međuvremenu poznato, s istragom nije započelo niti njemačko državno tužilaštvo.

Drugi veliki propust koji je u međuvremenu također izašao na svjetlo dana, i kojim će se također pozabaviti komisija Bundestag-a, svakako je o manjak u komunikaciji između Saveznog i pokrajinskih ureda za zaštitu ustavnog poretka. Spomenuto istražno povjerenstvo će svakako na dnevni red staviti i pitanje ponovnog pokretanja postupka po pitanju konačne zabrane desno radikalne Nacionaldemokratske stranke Njemačke, NPD.

Ministri još uvijek skeptični

Naime, savezni ministar unutarnjih poslova bi zajedno sa svojim kolegama iz njemačkih pokrajina, trebao do konca ove godine sakupiti dovoljno dokaza i informacija iz kojih jasno proizlazi da stranka NPD svojim „agresivnim i borbenim“ uvjerenjima stoji u suprotnosti s njemačkim Ustavom. Tako je barem dogovoreno na posebnom sastanku ministara u ožujku ove godine. Do sada su pokušaji zabrane ove stranke završili neuspješno. Problem je bio u tome da je većina informacija o radu NPD-a potjecala iz redova špijuna koje je u ovu stranku poslao sam Ured za zaštitu ustavnog poretka. Suci koji su bili nadležni za postupak donošenja zabrane, doveli su u pitanje vjerodostojnost njihovih izjava. Osim toga, nije bilo niti sasvim jasno do koje mjere su sami „državni špijuni“ sudjelovali u radu i organizaciji ove neonacističke stranke. Prema navodima nadležnih u saveznom ministarstvu unutarnjih poslova, špijuni, upravo iz toga razloga navodno više ne sudjeluju u radu vodećih tijela NPD-a.

Jesu li samim time sada porasle šanse da se ovu stranku konačno zabrani, naravno za sada nitko sa sigurnošću ne može reći. Savezni ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich i savezna ministrica za pravosuđe Sabine Leutheusser-Schnerrenberger su za sada još prilično skeptični.

Autor: Marcel Fürstenau/Željka Telišman

Odg.ured: Nenad Kreizer