Povećanje udjela obnovljive energije

Trenutni udio obnovljivih izvora energije u EU iznosi 6,4%. “Cilj zajedničke obaveze da se poveća udio regenerativnih izvora energije još nije ostvaren, kaže savezna kancelarka Angela Merkel. Nakon šestosatnih pregovora sinoć oko ponoći kancelarka je ipak poručila: “Nisam bez nade”.

Prema navodima iz krugova švedske delegacije na kraju je smo još tri države bilo protiv obnovljivih izvora energije. U tu skupinu se ubrajaju Češka I Slovačka. Prema navodima diplomata Merkel je očito pošlo za rukom da pridobije svoje najveće kritičare, na primjer francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i poljskog šefa države Leha Kaczynskog, navode diplomati koji dodaju kako postoje izgledi za dogovor. Chirac je odustao od svojih zahtjeva da među obnovljive izvore energije, dakle vodu, sunce i vjetar uključi i energiju dobivenu iz atomskih centrala.

Bugari i Česi računaju na nuklearnu energiju

Češki premijer Mirek Topolanek posebno je istaknuo nuklearnu energiju kao izvor energije koji je nije štetan za okoliš. Socijalistički bugarski šef vlade Sergej Stanišev također je najavio da će njegova zemlja ostati pri atomskoj energiji dodajući kako takav izvor energije pridonosi više zaštiti okoliša nego konvencionelni termijski izvori energije”. Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije bugarski premijer je bio skeptičan te se zalaže da se takvi ciljevi možda mogu ostvariti na europskoj razini, ali da pojedine članice to nisu u stanju”.

Skandinavija i Austrija se zalažu za “zelenu energiju”

Snažnu podršku Merkel je dobila iz skandinavijskih zemalja i Austrije. “Sa ovog summita ne smije se uputiti europski znak da će buduća “zelena energija” biti nuklearna energija”, naglasio je austrijski kancelar Alfred Gusenbauer dodajući kako se neće prihvatiti niti jedna europska formulacija koja bi istaknula daljnju koncentraciju na atomsku energiju”.

Švedski premijer Fredrik Reinfeldt zatražio je na sastanku na vrhu da se dogovore i zacrtaju ambiciozni ciljevi naglasivši kako “Europa mora preuzeti vodeću ulogu”, u suprotnome neće uspjeti da se za saveznike u borbi protiv promjene klime prodobe Kina, Indija i ostale ekonomije koje rastu velikom brzinom. Danski premijer Anders Fogh Rasmussen pak zahtjeva da “Europa postane zelenija”, a to je obrazložio kako njegova zemlja pokazuje da zaštita klime i okoliša te konkuretna ekonomija ne moraju biti u suprotnosti.

Pöttering: “Minuta prije 12”

Predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Pöttering pozvao je šefove država i vlada da u raspravi o klimi konačno ostvare kompromisno rješenje. Pöttering je naglasio potrebu da kada je riječ o zaštiti klime i okoliša Europska unija preuzme vodeću ulogu. Pöttering je upozorio kako je očito da neke zemlje članice još nisu shvatile koliko je stanje dramatično te da su potcijenile važnost zaštite klime. Pöttering je podsjetio kako bi zatopljenje zemlje za oko 5% odgovaralo povećanju temperatura od posljednjeg ledenog doba do danas. Stoga je potrebno da Europa djeluje brzo, jer, kako je rekao Pöttering, “više nije 5 minuta, već samo minuta do 12”.

Rasprava o sadržaju Berlinske deklaracije

I na kraju još o sadržaju Berlinske deklaracije o kojoj su sinoć za večerom raspravljali šefovi država i vlada članica. Premda postoje još razlike oko jednoga su svi suglasni, naglasila je Merkel:

“Deklaracija je upućena građanima i mora biti napisana na način da ju građani i razumiju, tako da pri tome nećemo koristiti jezik zaključaka Europskih vijeća već navesti uspjehe i planove za budućnost Europske unije na način koji će građani Europe razumijeti”.