„Povijesna šansa za problem Kosova“

DW: Gospodine Petritschu, kažete da sada postoji povijesna šansa da se riješi pitanje Kosova. Zašto to mislite?

Wolfgang Petritsch: Mislim da je predsjednik Srbije Vučić, s obzirom na njegove izjave o Kosovu, sada spreman riješiti to pitanje. Postoji zapravo povijesna šansa da se riješi taj posljednji povijesni konflikt na teritoriju bivše Jugoslavije – riječ je naime o odnosu Srba i Albanaca na Kosovu. Europska unija bi to trebala prepoznati kao zaista veliku šansu.

Što konkretno očekujete od Bruxellesa?

Trebalo bi započeti nov politički proces kako bi se nadišla rutina u koju je zapao dijalog između Prištine i Beograda. U iduće dvije godine fokus bi trebao biti na rješavanju tog problema. U tom smislu, možda bi bilo dobro da netko tko je tamo dobro poznat dobije i nekakav politički mandat. Taj mandat bi morao biti povezan s jasnim ciljem da se problem približi rješenju. Također, mora se razmišljati i o tome što time dobiva Srbija, kako motivirati Srbiju da načini taj povijesni korak.

Kažete da se Bruxelles mora pokrenuti. Ali što se zapravo – osim te Vučićeve izjave – nalazi na srpskoj strani pregovaračkog stola?

Postoje dva procesa na koje on (Vučić u izjavi) ukazuje: prvo, nastavak i eventualno okončanje dijaloga između Beograda i Prištine što je moguće prije. Tu je konkretno riječ o institucionalnim pravima za Srbe na Kosovu. A drugi vrlo važan korak jest unutarnji, srpski dijalog. Vjerujem da je to važna priprema za nešto što bi zaista moglo donijeti stabilnost u regiji. Bilo bi važno da u Srbiji ne osjećaju samo da su izvana prisiljeni priznati nešto, već da se kroz unutarnji dijalog dođe do rješenja koje bi bilo prihvatljivo za obje strane. Naravno, još uvijek je veliki problem to što mnogi Srbi i srpski političari teško mogu prelomiti i reći da je „Kosovo izgubljeno", što je Vučić de facto već uradio.

Naravno, za to Srbima morate nešto i ponuditi. To bi morala biti zaista dobra zaštita prava etničkih manjina, ali i na primjer neko eventualno bilateralno rješenje – oko čega bi se i Beograd i Priština mogli složiti – u vezi s određenim korekcijama granice. Srbija je relativno odmakla u pregovorima s Europskom unijom. Ljudima u Srbiji trebalo bi jasnije i glasnije reći da bi nadilaženje te prepreke značilo da se i oni za nekoliko godina mogu pridružiti (Europskoj uniji). To bi trebalo raditi paralelno s unutarnjim dijalogom o Kosovu. Do 2019. godine, kada će nova administracija u Bruxellesu početi s radom, nužno je riješiti otvorena pitanja. U njih prije svega pripada Kosovo. Cilj bi bio da nova administracija EU-a već 2019. ima plan o pristupanju zemalja zapadnog Balkana Uniji koji bi u relativno kratkom roku bio i implementiran.

Mislite u paketu?

To bi tada trebalo vidjeti. Najslabija karika u zapadnobalkanskom lancu je Bosna. Tu bi trebalo doći do nekog pomaka. Ali čak i u tom slučaju smatram da bi pregovore trebalo započeti relativno brzo. Trebalo bi napraviti popis prioritetnih problema i rješavati ih jedan po jedan, uzevši u obzir specifične okolnosti u Bosni. To bi trebalo omogućiti pristup. Sličilo bi to na svojevrsno regionalno natjecanje: tko će prvi stići do cilja? Točno se zna o čemu se radi: kada je Srbija u pitanju, riječ je o rješavanju kosovskog problema, kada je riječ o BiH, radi se o disfunkcionalnosti države čiji korijen leži u Dejtonskom sporazumu. Izazovi su jasno identificirani i svaki proces se s tim mora uskladiti.

Što biste savjetovali srpskim političarima, kako mogu uvjeriti svoje sugovornike u pregovorima da su zaista vjerodostojni? Vlada veliko nepovjerenje prema rukovodstvu u Beogradu, osobito ako se imaju u vidu medijske slobode, pravna država itd.

Srbija nesumnjivo još uvijek ima velike probleme, ali vjerujem da bi to trebalo sagledavati u svjetlu mnogo većeg problema, a to je neriješeno pitanje Kosova. Ipak, s druge strane, Vučić je u Berlinu, kao i u drugim europskim glavnim gradovima, uspio steći prilično veliko povjerenje. Važnu ulogu u tome imala je i izbjeglička kriza 2015/2016. Uspio je pozicionirati se kao netko s kim se može razgovarati i o teškim pitanjima. Vjerujem da već postoji određeni stupanj povjerenja koji se može ukazati vladi Srbije, a da se u isto vrijeme ne izgube iz vida problemi. Ali ja sam u dobroj mjeri optimist da sva ta pitanja mogu biti riješena čim, s jedne strane Bruxelles iznese jasan plan o pristupu EU-u, a s druge kada se riješe problemi s Prištinom.

Što savjetujete kosovskim političarima?

Kosovo je politički duboko podijeljena zemlja. To je slaba država, moglo bi se reći na rubu kolapsa – upravo ako je usporedimo sa Srbijom koja se ekonomski i općenito uzevši vrlo snažno razvila. Od Prištine se naravno također mora zahtijevati da nadvlada svoje slabosti. Zadatak se sastoji u tome da se što prije izađe u susret srpskoj zajednici na Kosovu. Još prije nekoliko godina potpisano je da bi trebalo formirati Zajednicu srpskih općina. To se konačno mora ispuniti. Priština to duguje.

Kakvu ulogu po vama u svemu tome igra Tirana?

Albanski premijer očigledno je zainteresiran za to da se dođe do rješenja. On ima vrlo dobar odnos s Vučićem, i već to smatram vrlo, vrlo važnim. To je nešto što je sasvim novo. Albanija se sada ne bi trebala samo jednostrano zalagati za Kosovo. Smatram da bi bila velika prednost kada bi se Beograd i Tirana mogli suglasiti, ali ne preko leđa drugih, već prije kao neka snaga koja motivira. Tu bi Albanija mogla igrati važnu ulogu.

*Wolfgang Petritsch (1947) je austrijski političar, socijaldemokrat, koji je bio specijalni povjerenik EU-a za Kosovo (1997-1999) i Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH (1999-2002).