Pozitivni pomaci u hrvatsko-slovenskim odnosima

Nakon sastanka premijerka Kosor kazala je kako je hrvatski proritet ulazak u Uniju te da se nada da će do otvaranja slijedeće pristupne konferencije, najavljene za 19. veljače, biti otklonjene dvojbe oko tri blokirana poglavlja. Pahor pak smatra da bi mogle biti otklonjene prepreke u dva, ali nije precizirao u kojim poglavljima. Dogovoreno je osnivanje mješovitog povjerenstva za rješenje svih dvojbi, napose na gospodarskom planu.

Slovenska strana, inače, ne krije kako današnji neformalni sastanak želi iskoristiti za održavanje pozitivnog ozračja između dviju država, koje je stvoreno u kasnu jesen na prvom susretu dvoje premijera u Trakošćanu.

Razlozi slovenske blokade

Zašto je Slovenija, nakon potpisivanja Arbitražnog sporazuma u Stockholmu, blokirala 21. prosinca tri poglavlja u hrvatskim pregovorima s Unijom? Slovenska diplomacija tvrdi da blokada poglavlja o ribarstvu, okolišu te vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici nije tajna, jer ti su razlozi poznati službenom Zagrebu. Objašnjava se da je u poglavlju o ribarstvu uglavnom riječ o mogućnostima slovenskih ribara za ribarenje pred obalom hrvatske Istre, u poglavlju o okolišu nedostaje dogovor o zbrinjavaju nuklearnog otpada i goriva iz nuklearke u Krškom, a u trećemu je prijepornom poglavlju riječ o općoj ocjeni dobrosusjedskih odnosa koju se može dati tek na kraju pregovora i nakon što se riješe sva otvorena pitanja.

Sastanak je, kako javljaju mediji, počeo razgovorom uz kamin. A kao potvrdu dobrih odnosa dvoje premijera navode se Pahorove riječi kako će se vatra u kaminu ugasiti, ali vatra između njih dvoje neće.

I Mesić u Sloveniju

Slovenija i sutra ima veliki značaj za hrvatsku politiku. Jer, upravo je nju za svoj zadnji vanjskopolitički posjet na dužnosti predsjednika izabrao Stjepan Mesić. U oproštajni će ga posjet primiti kolega Danilo Turk, a Mesić bi se trebao susresti i s premijerom Pahorom te sudjelovati na priredbi koju organizira Društvo slovensko-hrvatskog prijateljstva.

Štednja u Ljubljanskoj banci

Službena Ljubljana pozdravila je, inače, izbor Ive Josipović za novog hrvatskog predsjednika te izrazila uvjerenje da će on pomoći u rješavanju preostalih pitanja između dviju država. A jedno od pitanja je i ono štediša Ljubljanske banke, koje se stalno gura u stranu. Podsjetimo, 102.000 hrvatskih štediša Ljubljanske banke potražuje svoje glavnice, ali i propadajuću kamatu. Radi se o oko 172 milijuna eura, za koje je Slovenija tvrdila kako to pitanje valja razriješiti u sklopu sukcesijskog postupka među državama bivše Jugoslavije.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm