Počela Photokina 2004

Obujam tradicionalnih poslova vezanih uz foto-filmove je prilično opao, ali je on i više nego dobro nadomješten 20 %-tnim rastom prometa veznim uz sve omiljenije digitalne kamere.

Od digitalnih kamera su još popularniji mobiteli u koje je ugrađena foto-kamera. Poznavatelji tržišta u tom segmentu procjenjuju da će se samo u ovoj godini prodati oko 13 milijuna takvih prenosnih telefona što je tri puta više nego prošle godine. O mogućnostima njihova korištenja Helmut Rupsch iz Udruženja foto-industrije kaže:

"Kad se radi o mobitelima, oni će kratkoročno do srednjeročno sigurno uvjetovati da se iz optjecaja povuku sasvim jednostavne kamere, ali ne i kamere potrebne za normalno fotografiranje. Tu vidim potencijal za razvoj naše branše jer moramo imati u vidu prije svega fotografije koje se naravno nakon fotografiranja i tiskaju. Kvalitet današnjih fotografija leži u području od oko jednog megapixela, a uskoro će se pojaviti i mobiteli s dva megapixela - što je dosta dobro za najednostavnije fotografije",

priča Rupsch. Fuzioniranjem elektronike i optike na tržištu se pojavljuju i neka nova imena u branši, primjerice Sony, Hewlett Packard ili Adobe, koji si žele osigurati udio na rastućem tržištu. Tradicionalni divovi na polju foto-industrije kao što su Kodak ili Agfa bore se na drugoj strani s opadajućim prometom. Belgijski foto-koncern Agfa tako je primjerice već reagirao na krizu i prodao svoje poslovne jedinice iz područja filma i fotografije jer su već duže vrijeme gomilali gubitke. Za britanskog proizvođača filmova Ilford već je prekasno - u toj firmi naime trenutno glavnu riječ vodi stečajni sudac.

Što se tiče samih digitalnih kamera inovacije se izmjenjuju u sve kraćim vremenskim razmacima: svaka tri mjeseca pojavljuje se neki novi model. Rat cijena sve je žešći. Rainer Schmidt, čelni čovjek Udruženja foto-industrije apelira na razum branše:

"Nažalost mi se upravo na jednom rastućem tržištu borimo sa sve manjim i manjim maržama. To nije dobro ni za industriju ni za trgovce. Upravo bi na rastućem tržištu suprotna pojava bila primjerena. S mog kuta gledišta uopće nije smisleno prodavati papir za tiskanje fotografija po cijeni od jednog, dva ili tri centa. To je dijelom manje i od troškova proizvodnje tog papira. Gospodarski gledano to nije pametno, to nije pametno ni uzmemo li u obzir dobrobit branše, a i sami potrošači ustvari ne očekuju takve cijene",

kritizira Schmidt. Njegovo mišljenje ne dijele svi. Foto-industrija općenito smatra da na tržištu digitalnih proizvoda, pa čak i unatoč takvim dumping cijenama, ima prostora za nove špekulacije. Svaki četvrti Nijemac namjerava u idućih 12 mjeseci kupiti digitalnu kameru. Osobito su još uvijek omiljene male, kompaktne kamere sa 4 do 8 megapixela i ugrađenim objektivom. Zanimljivo je da foto-industrija ne bilježi samo rast prodaje manjih digitalnih kamera već i zrcalno-refleksnih foto-aparata. Zahvaljujući opadajućim cijenama prodaja takvih kamera je u prvom polugodištu 2004. porasla za 500%. U prosjeku njemački kupci za digitalnu kameru izdvoje 290 eura. Po mišljenju Helmuta Rupscha kompletni lanac prodaje proizvoda vezanih uz fotografiranje, a osobito tisak fotografija, može profitirati od širenja digitalne tehnike:

"Rastuće tržište kamera u tom lancu za sobom povlači i rast na tržištu medija za pohranjivanje podataka, naprimjer memory-kartica, ali i na tržištu objektiva, softwarea ili foto-papira. Ne zaboravimo i printere, minijaturne laboratorije za razvijanje fotografija i naravno same fotografije. Iako raste udio fotografija koje mušterije same tiskaju, valja reći da se u prosjeku tiska samo oko 20% snimljenih fotografija. Tu itekako ima ogromnog potencijala za industriju i trgovinu", zaključuje Rupsch.

(Wiebke Thomas)