Prava biblioteka putovnica građana Crne Gore

Pomoćnik crnogorskog ministra unutrašnjih poslova i javne uprave Osman Subašić je za naš radio rekao kako su pregovori Crne Gore s Hrvatskom i Srbijom o pitanju dvojnog državljanstva već odmakli, a da sa Bosnom i Hercegovinom tek trebaju početi. "Dobili smo pismenu informaciju da BiH prihvaća razgovore o postizanju mogućeg sporazuma.“

Kako se navodi u prijedlogu dokumenta, pravo na dvojno državljanstvo dobit će oni strani državljani koji su u braku sa crnogorskim državljaninom najmanje pet godina, kao i djeca iz mješovitih brakova čiji jedan roditelj ima crnogorsko državljanstvo. Osim njih, crnogorsku putovnicu će moći dobiti i osobe koje već duže vrijeme žive u Crnoj Gori. Ali one se prije toga, shodno odredbama crnogorskog Ustava, moraju odreći matičnog državljanstva. Ovim sporazumom s BiH, kako se predviđa, trebaju biti riješena i pitanja biračkog prava, vojne službe, uživanja diplomatske zaštite i ekstradicije.

Restriktivno prema zahtjevima

Subašić je kazao da Crna Gora ovom pitanju prilazi veoma restriktivno, što znači da se dvojno državljanstvo tretira kao izuzetak, a ne kao pravilo. "Stav Vlade Crne Gore je da se regulira posljedice dvojnog državljanstva tako da ona lica koja imaju crnogorsko državljanstvo i pored toga državljanstvo neke druge države, ne dođu u neku tešku situaciju zato što imaju državljanstvo i neke druge zemlje. Što se tiče prijema u crnogorsko državljanstvo, ono će se provoditi samo u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu.“

Možda je ovaj princip razumljiv ukoliko se zna da Crna Gora ima samo 670 tisuća stanovnika, a se samo 44% državljana i u nacionalnom smislu deklariraju kao Crnogorci. Kada bi svi Srbi, Bošnjaci, Albanci i Hrvati koji žive u Crnoj Gori dobili državljanstvo svojih matičnih država, polovica stanovništva Crne Gore bi imalo dvojno državljanstvo.

Građani žele sporazum što prije

Suljo Mustafić, iz oporbene Bošnjačke stranke, ističe kako se ova stranka zalaže da se sa Sarajevom sklopi sličan sporazum kakav bi ubrzo mogao biti sklopljen s Zagrebom ili Beogradom. "To je naročito važno za crnogorsku dijasporu u BiH", dodao je; "veliki broj crnogorskih iseljenika živi u BiH. Naravno, od toga najveći broj čine Bošnjaci. Mislim da se radi o najmanje deset tisuća pripadnika bošnjačkog naroda iz Crne Gore koji se tako ne bi odrekao crnogorskog državljanstva.“

Najviše zanimanja za što brže rješenje ovog problema pokazuju građani miješanih brakova: Crnogorska državljanka Amela Dizdarević se 20 godina nalazi u braku sa državljaninom BiH. Žive na relaciji Budva-Sarajevo. "Moj suprug i djeca imaju dvojno državljanstvo. Željela bih ga i ja. Nadam se da će se uskoro postići taj dogovor i da Bosanci imaju ista prava u Crnoj Gori kao i stranci u BiH."

Rođeni Mostarac Aleks Zubak ima drugi problem. On ima stalno prebivalište u Baru i ima oba državljanstva. Ne namjerava se odreći niti jednog od njih "a političari neka razmišljaju o tome, kako da to pravno uobliče." Službena Podgorica je uvjerena kako će se sporazum s BiH postići već ove godine. Istovremeno bi se trebala riješiti pitanja o školovanju, liječenju i imovinskim pravima građana obje zemlje.