Predsjednički izbori u Crnoj Gori: tko će u drugi krug?

Građani Crne Gore u nedjelju glasaju u prvom krugu predsjedničkih izbora na kojima sudjeluje sedam kandidata. To su već drugi izbori u posljednjih pola godine, nakon lokalnih u listopadu, a uskoro se očekuju i treći, i to izvanredni parlamentarni 11. lipnja. Njih je raspisao predsjednik države Milo Đukanović zbog toga što se skupštinska većina ni nakon tri mjeseca nije mogla dogovoriti o formiranju nove vlade. Iz skupštinske većine će pokušati osporiti ovaj Đukanovićev potez pred Ustavnim sudom.

,,Bez dvojbe, ovi izbori služe političkom pozicioniranju stranaka i opipavanju pulsa pred parlamentarne izbore”, kaže politički analitičar Predrag Zenović za DW.

I politička analitičarka i direktorica nevladine organizacije Centar za monitoring (CEMI) Ana Nenezić poručuje da će se rezultati predsjedničkih kandidata snažno odraziti i narezultate njihovih stranaka na predstojećim parlamentarnim izborima.

Đukanović, čelnik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), na izborima želi treći predsjednički mandat. On je duže od 30 godina na državnim funkcijama, ali je znatno oslabljen porazom DPS-a na posljednjim parlamentarnim izborima 2020., a potom i serijom poraza na lokalnim izborima. Vladajuća većina želi nastaviti taj niz, ali na izbore ide s čak četiri kandidata, što joj smanjuje izglede.

Kandidati su čelnik prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, Jakov Milatović iz novog pokreta ,,Europa sad”, čelnici Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović. U utrci su i Draginja Vuksanović-Stanković iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) i influencer Jovan Radulović.

Kratka, ali burna kampanja

Izborna kampanja je trajala svega 20-ak dana. Tijekom nje došlo je do napada na Milatovića na Cetinju od strane pro-crnogorskih prosvjednika koji ga optužuju da je prije godinu i pol, tijekom burnog ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija, navodno rekao da ustoličenje treba sprovesti silom, pa i, kako je rekao, „ako pogine deset Crnogoraca”. Milatović je te tvrdnje ranije demantirao. Đukanović i Vuksanović-Stanković dobili su prijetnje smrću preko Twittera. Istodobno, Đukanović i Mandić su izbjegli sučeljavanje s drugim kandidatima na crnogorskom javnom servisu i organizirali TV duel samo njih dvojice, na dvije sebi bliske privatne televizije, što su ostali kandidati osudili.

Đukanović je u kampanji obećao da će kao predsjednik u novom mandatu uvesti Crnu Goru u Europsku uniju (EU), Mandić je pozivao na pomirenje Srba i Crnogoraca, Milatović obećavao bolju i bogatiju Crnu Goru, a u centru Bečićeve kampanje bila je tradicionalna crnogorska čast preko koje se nastojao predstaviti kao „najpošteniji izbor" za građane.

Nenezić kaže da su kandidati obećali mnogo toga što nije nadležnost predsjednika, ali je primamljivo za glasače. ,,Najveće iznenađenje je, ipak, kampanja Mandića koji je napravio zaokret u odnosu na uobičajeni nacionalno-populistički narativ DF-a, a koji se prije svega oslanja na zaštitu prava Srba, kao i na isticanje bliskih veza sa Srbijom i Rusijom. Njegova kampanja, oblikovana u pomiriteljskom tonu, uz ispriku zbog prethodnih postupanja koja su nacionalno polarizirala Crnu Goru i obećanje ubrzavanja europskih integracija - je zaista jedan marketinško-populistički iskorak”, smatra Nenezić i dodaje da je takav pristup utjecao i na kampanje ostalih kandidata koji su se utrkivali tko će obećati veće plaće i mirovine i tko će Crnu Goru brže uvesti u EU.

Bitka za drugi krug

Prema svim ispitivanjima, izvjestan je drugi krug izbora u kojem bi se mogli naći Đukanović i Milatović ili Mandić, dok se manje šanse daju Bečiću. Njega je, inače, podržao aktualni premijer Dritan Abazović i njegova stranka URA.

,,Pobjeda Đukanovića značila bi novu eru kohabitacije u Crnoj Gori koja se pokazala kao destabilizirajuća za vanjsku politiku, parlamentarizam, ali i cijeli politički sustav. Ujedno, to bi sa sobom donijelo i blago jačanje DPS-a na parlamentarnim izborima. Pobjeda ostalih kandidata značila bi konsolidiranje aktualne većine. Trijumf Mandića bi vodio daljem pomjeranju njegovog političkog bloka ka centru, ali i budućoj vladi, čiji bi mandatar i većina vjerojatno pripadali tom bloku. Milatovićeva pobjeda bi, kratkoročno, dovela do naglog skoka podrške pokretu 'Europa sad', ali je u ovom trenutno teško reći kakve bi to reperkusije imalo na sastav buduće vlade”, smatra analitičar Predrag Zenović.

Ankete pokazuju i da u drugom krugu Đukanović ima veće šanse za pobjedu protiv Mandića, a Milatović u eventualnom sudaru s Đukanovićem. Nenezić kaže da sve projekcije ukazuju na to da je Đukanović siguran sudionik drugog kruga, dok je neizvjesno tko će biti njegov protukandidat.

Zenović smatra da bi u drugom krugu, zbog političkog profila, kao novo lice na političkoj sceni i uz sigurnu podršku ostatka anti-DPS bloka, Milatović imao nešto veće šanse za pobjedu nad Đukanovićem. Ipak, ne otpisuje ni Mandića.

,,Iza njega stoji čvršća partijska infrastruktura, organiziranija kampanja i Srpska pravoslavna crkva, ali i njegovo držanje između dva kruga može biti presudno za konačan rezultat”, vjeruje Zenović. Ako do njega dođe, drugi krug izbora održat će se 2. travnja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu