Nepredvidivi predsjednički izbori u Sjevernoj Makedoniji

Za funkciju predsjednika Sjeverne Makedonije, koja je pretežno reprezentativnog karaktera, su se kandidirala tri političara. Nekoliko dana uoči izbora, ankete na prvom mjestu s 27 posto vide Stevu Pendarovskog, kandidata vodeće koalicije socijaldemokrata i albanske DUI stranke. Iza njega 23,5 posto slijedi kandidatkinja konzervativne VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova a na trećem mjestu je s oko 11 posto glasova podrške, kandidati manjih albanskih stranaka Blerim Reka.

Ivanov odlazi u prošlost

Drugi i posljednji mandat konzervativnnog predsjednika Gjorge Ivanova ističe 12. svibnja. Ivanov spada među najžešće protivnike dogovora o promjeni imena zemlje kojeg su s Grcima postigli vladajući socijaldemokrati. Posljednjih nekoliko mjeseci Ivanov je odbijao potpisivati sve zakone, što je jedna od ovlasti predsjednika, koji su doneseni pod novim imenom Sjeverna Makedonija.

VMRO-DPMNE i njezin kandidat Siljanovska-Davkova se nalaze na istoj liniji i predizbornu kampanju su koristili za žestoku kritiku sporazuma s Grčkom. Siljanovska-Davkova je najavila da će, ako bude izabrana za predsjednicu, nastaviti s praksom svog prethodnika i odbijati potpisivati dokumente koji budu nosili naziv Sjeverna Makedonija. Ona zbog toga uživa podršku širokih nacionalističkih krugova koji su se protivili sporazumu o promjeni imena.

Euroatlantska perspektiva

Pendarovski, koji je kao i njegova glavna konkurentica profesor na pravnom fakultetu, ali i politički savjetnik bivša dva makedonska predsjednika, pokušavao je tijekom kampanje istaknuti pozitivne aspekte dogovora fokusirajući se pritom na otvoreno članstvo u NATO-u i mogući skorašnji početak pregovora o punopravnom članstvu s Europskom unijom što je dosad bilo blokirano zbog otvorenog sukoba s Grčkom. NATO je već otvorio vrata i pozvao Sjevernu Makedoniju a Bruxelles bi do kraja lipnja trebao odlučiti o otvaranju pregovora.

Pendarovski vjerojatno ne uživa punu podršku slavenskih Makedonaca ali zato može računati s glasovima manjina: Albanaca, Roma, Turaka i Vlaha.

Iako je predsjednička funkcija uglavnom ceremonijalne prirode, za socijaldemokrate i konzervativce ovo može biti priv ispit raspoloženja birača nakon postizanja sporazuma s Grčkom.

Promatrači polaze od toga da će izbori biti odlučeni u drugom krugu izbora 5. svibnja. A najveća prepreka za oba kandidata s najviše izgleda mi mogla biti slaba izlaznost. Kako bi izbori bili priznati, izborni zakon nalaže da najmanje 40 posto glasača iziđe na izbore.

 

Nova politička kriza na vidiku?

No s obzirom na stotine tisuća građana, koliko ih je prema procjenama posljednjih godina napustilo zemlju, i posljednjem popisu stanovništva koji je obavljen daleke 2002., mnogi sumnjaju u vjerodostojnost aktualnih popisa birača. Prema aktualnim podacima od oko 1,8 milijuna birača, u aktualnoj situaciji teško da je ostvariva izlaznost od 40 posto. Raspoloženju birača ne pridonosi ni aktualna rezignacija i razočaranje koje vladaju zemljom koja se ubraja među najsiromašnije u Europi. No izlazak birača, posebice u drugom krugu, ovisi i o stavu oporbene VMRO-DPMNE. „Pitanje je žele li VMRO-DPMNE i njezin novi vođa Hristijan Miskoski novu političku krizu ili dijalog. Moj osjećaj je da će konzervativci u potaji bojkotirati drugi krug kako bi izvojevali prijevremene parlamentarne izbore ili kako bi novu krizu iskoristili kao adut u političkim razgovorima s vladom", kaže za DW politički analitičar Petar Arsovski.

Ako ovi predsjednički propadnu prijevremeni parlamentarni izbori na jesen su najizglednija solucija za izbjegavanje političke krize koja vreba iza ugla.