"Presuda velikog povijesnog i političkog značenja"
16. studenoga 2012Ista agencija (Deutsche Presseagentur – dpa) konstatira da ni povjesničari nisu jedinstveni u ocjeni koliko su Hrvati i Srbi krivi, ali da je "UN-ov tribunal sad jasno povukao crte fronte".
I znanstvena suradnica na utjecajnoj berlinskoj Zakladi za znanost i politiku (SWP) Solveig Richter uvjerena je da će oslobađajuća presuda hrvatskim generalima imati veliko povijesno i političko značenje: "Smatram zanimljivim da je Žalbeno vijeće donijelo potpuno drukčiju presudu od prvostupanjskog vijeća. Na kraju krajeva, obje presude počivaju na različitom viđenju konkretnih vojnih akcija, djelomice topničkih bitaka. Zanimljivo je da Sud u svojoj današnjoj odluci nije bio jedinstven nego da je svoju odluku donio tijesnom većinom s tri glasa za i dva protiv. Obje presude, i ona prvostupanjska i ova su presude na sve ili ništa koje se mogu objasniti različitim viđenjem pravnih pojedinosti koje imaju izuzetno veliko političko značenje. Utoliko današnja presuda ima vrlo veliko povijesno ali i političko značenje za proces pomirenja u regiji."
Nije politička presuda
Na prvi pogled nameće se dojam da potpuno obaranje prvostupanjske presude istog suda šteti ugledu te institucije. Solveig Richter zastupa drukčije mišljenje: "Presuda u pozitivnom smislu pokazuje da suci ne donose političke presude i da se ne vode političkim motivima, kako im je u hrvatskoj javnosti uvijek iznova predbacivano."
Solveig Richter se nada da će presuda imati pozitivan učinak i na proces pomirenja Hrvata i Srba, ali strahuje da bi se moglo dogoditi i suprotno: "Političko značenje ovoga procesa daleko nadilazi pravnu dimenziju. Bojim se da će se na temelju presude u obje skupine, i među Hrvatima i među Srbima, kako onima u Hrvatskoj tako i u Srbiji, oni osjećati ojačani i jače u javnosti nastupati koji se prema nedavnoj prošlosti odnose više nediferencirano i koji njeguju povijesnu suprotstavljenost tih dvaju naroda više nego glasove pomirenja."
Nastavak procesa pomirenja
Znanstvena suradnica Zaklade znanost i politika očekuje od hrvatske vlade da ne podlegne euforiji nego da nastavi s istragama počinjenih ratnih zločina i suđenjima: "Bojim se, ali nadam se da to neće biti tako, da bi to mogao biti za Hrvatsku 'bianco-ček' za ophođenje s vlastitom prošlošću. Željela bih da upravo hrvatska vlada i nakon ove presude ima veličinu da pozove na nastavak procesa pomirenja i da nastavi s jačom povijesnom analizom konflikta. Ako se to dogodi, presuda može imati pozitivan učinak, jer se svjesno i iz vlastite motivacije traži pomirenje sa srpskim stanovništvom."
Richter očekuje da će presuda utjecati i na druge procese na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu: "U središtu postupka je bio takozvani 'udruženi zločinački pothvat'. Procesi koji još predstoje ili su u tijeku, protiv Mladića, protiv Karadžića, imaju drukčiji karakter, drukčije dimenzije, jer je i pitanje dokaza potpuno drukčije. Ali, ipak će si tužiteljstvo obrazloženje ove presude precizno analizirati što je sud odbacio kao obrazloženje, (…) a što je prihvatio."
Realna slika sukoba
Solveig Richter upozorava da je bavljenje stvarnim ratnim događajima potrebno nastaviti i radi budućih generacija,kako bi one dobile realnu sliku, što se događalo ratnih 1990-ih godina: "Ni pravno ni povijesno bavljenje tim sukobom nije završeno ovom oslobađajućom presudom. To pravno i povijesno bavljenje mora biti nastavljeno kako bi i buduće generacije dobile sliku sukoba i rata, sliku uloge Hrvatske u tom ratu, da se ne bi prenosila jednostrana slika, kako bi se dobila povijesno održiva slika."