Preuzimaju li mladi politiku u Njemačkoj?

Nakon što su prebrojani glasovi izbora za Europski parlament 26. svibnja, u Njemačkoj se moglo vidjeti što se događa kad gotovo 20 milijuna ljudi digne svoj glas. Jer ishod je pokazao kako se mladi ljudi zanimaju za svijet oko sebe – i postali su glasni. Raste udio na izborima, ali etablirane stranke su sa užasom morale shvatiti kako uživaju sve manju podršku. Tu su i  male stranke i inicijative, ali najveći dobitnik je stranka Zelenih: sve je to zasluga mladih birača. Niti jedna druga stranka nema toliko glasova birača mlađih od 30 godina.

Zato se u Njemačkoj već govori o novom, politički aktivnom naraštaju. Neki se upuštaju i u usporedbu „mladih divljih" iz 1968. kad su mladi postavili u pitanje temelje građanskog društva kakvo se stvaralo nakon rata. Ali čak i ako ima razlika, ima i sličnosti jer opet bi se moglo dogoditi da ova „klima-generacija" promijeni stare odnose snaga u politici, stvore vlastiti sustav vrijednosti i postave nove teme.

Počelo je sa okolišem

U Njemačkoj živi više od 19 milijuna ljudi koji su mlađi od 25 godina. Na zapadu oni čine oko 24% stanovništva, na istoku oko 19%. Naravno, ne mogu oni svi već glasovati, ali pokret učenika Fridays for Future je mnoge uspio politički angažirati. U ožujku su pozvali na prvi svjetski prosvjed za zaštitu klime, koncem svibnja je bio već drugi.

U Njemačkoj je na te prosvjede izašlo oko 300 tisuća mladih, uglavnom učenika i studenata i mnogi su po prvi puta bili na nekom političkom prosvjedu. Slučajnim odabirom ispitanika, Institut za proučavanje protestnih pokreta je došao do podatka kako 31% upitanih mladih prije toga još nikad nije sudjelovao na nekom prosvjedu.

Mlada Šveđanka Greta Thunberg je tako već postala i znanstvena kategorija: „Ona je probila branu. Ući će u povijest kao osoba koja je promijenila očište. Pokretom Fridays for Future su mladi ljudi koji su i mlađi od 18 godina i nemaju biračko pravo, prvi puta osjetili kako to izgleda sudjelovati u temi koju zanima čitava planeta", smatra sociolog i autor knjige „Mladi Nijemci" Simon Schnetzer.

Prosvjedi prije svega – ženskog roda

U Njemačkoj se čini kako su svi odjednom otkrili svoje sugrađane mlađe od 30 godina. Mlade i studente se dovlači pred kamere u političke emisije na televiziji, mladi su na naslovnim stranicama političkih magazina. Pritom se sad pokazuje samo ono što se već davno moglo vidjeti: studija Shella o ponašanju mladih je još 2015. utvrdila kako se već 41% mladih zanima za politiku, 2002. je to bilo jedva 30%.

Jedno je novina, čak i ako se promatra 1968.: današnji prosvjednik je prije svega – prosvjednica. Po studiji Tehničkog sveučilišta Chemnitz je na redovitim prosvjedima mladih petkom u Amsterdamu, Firenci , Varšavi i Beču su čak oko 70% prosvjednika mlade djevojke.

No tipično je i da ih ne zanimaju postojeće političke institucije. Zaklada Friedrich Ebert je 2016. utvrdila kako se  još samo 16% mladih želi angažirati u nekoj etabliranoj političkoj stranci ili sindikatu. Današnji mladi su mnogo sličniji Anni Nell: 19 joj je godina i ionako živi u jednom od „najmlađih gradova" Njemačke, Freiburgu – u smislu da je udio mladih među stanovnicima osobito visok. Tamo sudjeluje u nestranačkoj inicijativi „Mladi Freiburg" koja se kandidira za gradsku vijećnicu. „Izbori za Europski parlament su pokazali koji val stvaraju mladi. Mora nas se sad uzeti ozbiljno", kaže nam Nell. Zašto nije aktivna u nekoj postojećoj stranci? Zato jer tamo previše dugo traje prije nego što vas vas itko želi saslušati, to je njen odgovor.

Politika zanimljivija od kozmetike

Ima i drugih načina da vas „netko čuje" i mladi aktivisti imaju moćnog saveznika u socijalnim mrežama. Pred izbore za EP je uzburkao javnost i video njemačke zvijezde YouTubea Reza koji je napao i CDU i SPD zbog njihove nedostatne politike zaštite klime. Video se pogledao preko 14 milijuna puta, a priključilo mu se i više od sedamdeset drugih poznatih YouTubea koji su korisnicima savjetovali neka ne glasaju ni za CDU niti za SPD.

Jedna koja je podržala Rezoa je bila zvijezda YouTubea Diana zur Löwen. Ona ima preko 600 tisuća pretplatnika i do sad je bila poznata po svojim prilozima o modi i kozmetici. Ali sad i nju sve više zanima politika. Snimila je i video u kojem je rekla svoje mišljenje o pobačaju, a pred ove izbore je surađivala i s Europskim parlamentom. I njeni sljedbenici su oduševljeni ovom njenom promjenom interesa: „YouTube je rastao kako sam ja rasla", kaže nam Diana. „U nekom trenutku sam shvatila da uopće više ne znam, što se oko mene događa." Zato želi i s njenim gledateljima podijeliti svoj novi interes.

Za politologinju Tanju Hille je ova promjena interesa zvijezda YouTubea koji se prije uopće nisu bavili politikom, odlučujuća za budućnost: „U mojem naraštaju je još bilo tako da smo aktivno morali tražiti informaciju. Danas mladima i takvi kakva je Diana zur Löwen donose politiku ravno pred oči. Ne moraju se uopće truditi. I zato je video Reze bio tako uspješan." Jer i on je poznat postao svojim zabavni sadržajima, a ne politikom.

Politika ne zna odgovor

„Službena" politika još ne zna što bi započela s tim novim politički aktivnim naraštajem. Ne zna niti što s novim medijima u kojima se mladi snalaze „kao riba u vodi": Na video Rezoa je CDU odgovorio dokumentom dugačkim 11 stranica. „Tko tako reagira, taj nije razumio mlade. To nitko neće pročitati", smatra Anna Nell.

Diana Kinnert jest mlada i ipak je aktivna u stranci CDU. No i ona priznaje kako su „političke stranke neatraktivne na stotinu različitih razina. Mladi ljudi nisu postali nepolitični, nego se angažiraju na drugi način."

I Diana zur Löwen nema lijepih riječi za političke stranke: „Mislim da je mnogima dosta te politike bez krvi i mesa. Želimo opet vidjeti nešto strasti i političare koji će nam preko mreže pokazati i svoju svakodnevnicu."

Dolazi nešto novo

Ipak, ima i mjesta za kritiku: na prosvjede petkom su iz škole otišli svi, ali na prosvjed su očito većinom došle samo djevojke – mnoge „malo vikati" i slikati se mobitelom. Među njima jedva da ima čak i učenika srednjih škola: pretežito su to gimnazijalci iz obrazovanih i dobrostojećih obitelji.

A i među njima se vidjelo kako ipak ne ide bez „prave" politike: neki od najpoznatijih predstavnika Fridays for Future su već pripadnici političkih stranaka, neki u Zelenima, neki u Ljevici.

Ali i ovi izbori su pokazali kako mladi jesu u stanju nametnuti teme koje ih zanima: „Mislim da tu vidimo tek početak. Politička pozornica će se morati promijeniti jer mladi ljudi nisu samo čvrsto uvjereni u ono što misle, nego i uspijevaju svojim stavom doći do golemog broja ljudi", misli Schnetzer.