Previše studenata - premalo studenata
20. studenoga 2013Njemačka trenutno bilježi povećanje broja studenata kao nikad do sada. Iako su sretni zbog tolikog broja budućih akademskih građana, fakulteti i druge ustanove za više i visoko obrazovanje imaju velikih problema sa zbrinjavanjem svih tih mladih ljudi. To je naročito izraženo na zapadu zemlje. Na istoku je još uvijek moguće „komforno“ studiranje i zbog toga, pogotovu strani studenti, tamo rado odlaze. Međutim, pitanje je hoće li to tako i ostati. Demografski razvoj u Njemačkoj je takav da će broj studenata uskoro opasti, pa onda fakulteti na istoku zemlje neće imati dovoljno brucoša.
O toj temi je u Berlinu raspravljao Institut za istraživanje visokog školstva. Profesor Peer Pasternack je šef tog instituta sa sjedištem u Halle-Wittenbergu. S njim je razgovarala Svenja Üing.
DW: Profesore Pasternack, ako se netko ne može upisati na neki od fakulteta na zapadu Njemačke, odlazi na istok. Zašto to nije trajno rješenje?
Profesor Pasternack: „Po tradiciji, brucoši u Njemačkoj nisu baš mobilni, 83% njih studira u krugu od 100 kilometara od mjesta u kojem žive roditelji. Trenutno, zbog velikog broja studenata, mnogi su morali otići dalje od svog rodnog mjesta. Problem je u tome što će se brucoši ponovo tradicionalno ponašati, i to čim se smanji navala na fakultete na zapadu zemlje.“
Kada s tim treba računati?
„Po svemu sudeći to će biti poslije 2020. godine. Čim se makar malo smanji demografski pritisak na zapad, to automatski znači da će na istoku biti manjak studenata. U svakom slučaju, to znači da se kapaciteti neće moći koristiti u potpunosti. Moguće je da će se, zbog mjera štednje, morati zatvoriti neki fakulteti, ali ne i kompletne ustanove visokog obrazovanja.“
U čemu je onda problem za istočnu Njemačku?
„U područjima istočne Njemačke u kojima više ne živi mnogo ljudi, ustanove visokog obrazovanja imaju posebnu ulogu. To su najstabilnije institucije za inovacije u tom dijelu. One vuku regiju napred, drže korak s vremenom, predstavljaju vezu s velikim transferima znanja u svijetu. To je važno za mala i srednja produzeća koja ne mogu sama financirati istraživanja i inovacije. Osim toga, one su dobar instrument za ublažavanje konstantnog smanjenja prirodnog priraštaja. Dakle, kada bi ustanove visokog obrazovanja morale smanjiti ponudu, to bi značilo odlazak stručnjaka iz regije. A zna se, tko jednom ode iz oslabljenog područja, taj se više ne vraća.“
Kako bi moglo izgledati rješenje?
„Politika mora dozvoliti da ustanove visokog obrazovanja, zbog značaja za regiju, mogu preživjeti i dve-tri godine i s manjkom studenata. Ustanove visokog obrazovanja sa svoje strane moraju mnogo intenzivnije isticati svoj financijski doprinos regiji koji ih financira. Ustanove visokog obrazovanja su upravo u toj oblasti do sada bile dosta povučene.“