Problem koji Kina gura pod tepih: Za mlade nema posla

Kada je stopa nezaposlenosti mladih u Kini dosegnula rekordnih 21,3 posto prošle godine, Peking je napravio ono što autoritarne vlade čine kad god neugodna istina ispliva na vidjelo - prestao je objavljivati podatke. Nakon šest mjeseci prilagodbe metodologije, Nacionalni ured za statistiku Kine isključio je studente iz podataka i do prosinca je nezaposlenost među mladimapala za gotovo trećinu.

Ipak, uljepšavanje podataka nije riješilo problem. U srpnju, nekoliko mjeseci nakon što su brojke bile niske, broj mladih nezaposlenih ponovno je naglo porastao, i to za trećinu - na 17,1 posto.

Jiajia Li iz Singapura, viša suradnica u savjetodavnoj tvrtki za javne politike Global Counsel, rekla je za DW da su čak i prijašnji podaci isključivali milijune radnika iz ruralnih područja koji, kako je navela, „imaju veće probleme u osiguravanju stalnog zaposlenja" nego oni u urbanim centrima.

„Službene brojke ne prikazuju stvarnu situaciju na terenu. Čak i nakon sumnjivih metodoloških revizija, brojke i dalje rastu, naglašavajući ozbiljnost problema“, rekla je Li.

Iako kinesko gospodarstvo više ne raste dvocifrenom godišnjom stopom, kao što je to činilo početkom milenija, ove godine se ipak očekuje porast od pet posto, što je brojka o kojoj većina zapadnih zemalja može samo sanjati.

Dakle, pitanje se samo nameće - zašto Kina ne može stvoriti dovoljno poslova za otprilike dvanaest milijuna diplomiranih i milijune drugih koji svake godine napuštaju škole i ulaze na tržište rada?

Pritisak države

Razlozi su strukturne naravi, pandemija, spor oporavak gospodarstva nakon nje, kao i trgovinske napetosti sa Zapadom.

Ali jednako poguban za ekonomski rast, kao i za izglede za zapošljavanje mnogih mladih ljudi, bio je sveobuhvatan pritisak predsjednika Xi Jinpinga na tehnološki, privatni obrazovni i sektor nekretnina tijekom 2020. i 2021. godine.

Kineski tehnološki giganti, čiji je monopol nedavno bio meta Xijevih reformi, izgubili su više od bilijun dolara tržišne vrijednosti.

Sektor nekretnina se urušio, uništavajući životne ušteđevine desetaka milijuna ljudi.

Procvat obrazovno-tehnološkog sektora u Kini, koji je nudio privatnu nastavu za otprilike 75 milijuna učenika, bio je desetkovan. Masovna otpuštanja su neizbježno uslijedila, a mnogi od onih koji su pogođeni bili su mlađi zaposlenici.

Online platforme za podučavanje godinama su dobivale na popularnosti zbog žestoke konkurencije među kineskim studentima na sveučilištima.

Procjenjuje se da je 2019. godine deset milijuna ljudi bilo zaposleno u kineskom sektoru privatne nastave, od kojih su mnogi bili bivši diplomci.

„Xijeva represija proizvela je ogroman strah u ovom sektoru", kaže za DW Diana Choyleva, glavna ekonomistica londonske tvrtke Enodo Economics.

„Iako poslovi podučavanja nisu potpuno nestali, postali su mnogo nestabilniji i nepouzdaniji, čime je smanjena jedna od opcija koju su diplomirani mladi stručnjaci bez posla koristili da ublaže svoju lošu ekonomsku situaciju", dodala je.

Mladi izbjegavaju poslove za „plave okovratnike"

Još jedan problem je razlika između očekivanja i stvarnosti. Mladi ljudi i dalje izbjegavaju poslove za „plave okovratnike", dakle zanatske poslove, i natječu se za visoko plaćene uredske pozicije.

Logika sugerira da bi mladi ljudi, zbog kondicije i okretnosti, trebali činili veliku većinu radne snage u industriji.

No, kineski su mediji prošle godine citirali studiju Pekinškog sveučilišta za ekonomiju i biznis, koja je pokazala da je otprilike polovica od 400 milijuna fizičkih radnika u zemlji starija od 40 godina.

„Zanatske vještine su često vrlo tražene, ali te poslove mladi smatraju manje poželjnima", rekla je za DW Nicole Goldin, viša suradnica u washingtonskom Atlantic Council. Ona smatra da će, iako je kineska vlada uvela neke poticaje i reforme u obrazovni sustav kako bi riješila osnovne probleme, „biti potrebno dosta vremena da se vidi bilo kakav učinak“.

Više čipova nego radnika?

Kako kinesko gospodarstvo nastavlja napredovati na svjetskom tržištu, Peking je usmjerio pozornost na globalnu tehnološku dominaciju.

Ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju (AI), proizvodnju čipova i zelenu energiju pomoći će Kini da smanji ovisnost o Zapadu. Ali ovi sektori ne zahtijevaju nužno mnogo novih radnika.

„Fokus države je na sektorima u usponu poput AI i električnih vozila, koji su mali i nisu radno intenzivni pa pružaju vrlo ograničene mogućnosti za zapošljavanje“, rekla je Li iz Global Counsel. „To guši inovacije i tehnološki napredak - ironično, upravo ono na što se Peking želi osloniti kako bi pokrenuo budući rast.“

Li smatra da stalne trgovinske napetosti sa Zapadom dodatno vrše pritisak na kinesku izvoznu industriju jer „narudžbe visoke vrijednosti sa Zapada moraju biti zamijenjene narudžbama niže vrijednosti s globalnog Juga“, što utječe na zapošljavanje.

Na udaru i gig ekonomija

U međuvremenu je tržište rada za kratkoročne i povremene poslove, tzv. gig ekonomija, postalo prezasićeno. Oko 200 milijuna Kineza zarađuje za život kroz ove vrste nesigurnih poslova, pa su mnogi mladi ljudi odustali od pokušaja da se za njih izbore.

„Bogatija omladina možda je odabrala više obrazovanja, ali mnogi biraju živjeti opušteno“, ističe Goldin, pozivajući se na sve veći društveni pokret poznat na mandarinskom kao Tang Ping, gdje mladi ljudi odbacuju društvene pritiske da postignu uspjeh i teže manje materijalističkom životu.

Također, kaže, sve veći broj mladih Kineza postaju „profesionalna djeca ili unuci“, pružajući njegu starijima u obitelji - funkciju koja je sve traženija zbog starenja stanovništva i rastućih troškova.

Kineski poduzetnici sada izbjegavaju rizik

Snažnim pritiskom na privatni sektor, Xi je ugušio investicije u startapovima i spremnost mladih poduzetnika da preuzmu rizik.

Broj novih kineskih startapova pao je za 97 posto u proteklih šest godina, izvijestio je britanski poslovni dnevnik Financial Times - s više od 51.000 u 2018. na oko 1.200 prošle godine.

Diana Choyleva naglašava da su poduzetnici i tvrtke rizičnog kapitala postali „iznimno oprezni“ zbog novih, strožih propisa, koji su primorali privatni sektor da se uskladi s vrijednostima Komunističke partije što je, kako je rekla, „ozbiljna kontradikcija s agendom vlade“.

„Kako privatni sektor može poticati inovacije dok su poduzetnici neskloni preuzeti rizik da pokrenu posao? Dugoročno gubimo tvrtke koje su mogle potaknuti masovno zapošljavanje mladih ljudi“, rekla je. „Visoka nezaposlenost mladih potkopava produktivnost i zakomplicirat će sposobnost Kine da se globalno natječe“, upozorila je.

Ako Kina želi prestići Sjedinjene Države kao najveće svjetsko gospodarstvo, mladi talenti moraju igrati ključnu ulogu u poticanju tog rasta, smatra Nicole Goldin.

Pritom visoka nezaposlenost mladih ima ozbiljne negativne posljedice i po strateški razvoj Kine. „Ona potkopava produktivnost i otežava sposobnost Kine da se globalno natječe“, upozorila je „Ovi mladi nezaposleni neće moći prodrijeti do srednje klase, što će negativno utjecati na potrošnju i potencijalno izazvati društvene posljedice koje bi dodatno ometale rast", naglašava Nicole Goldin.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.