Proizvođačima nedostaje sirovina i dijelova

Potražnja na tržištu raste, ali ne i ponuda. Bez obzira radi li se o mikročipovima, plastici ili drvetu – mnogim branšama nedostaju sirovine ili dijelovi za proizvodnju. Nestašica je postala „ozbiljan problem“ za njemačko gospodarstvo, kažu u Ifo institutu u Münchenu. Skoro polovica (45 posto) industrijskih tvrtki ispitanih u travnju izvijestila je o uskim grlima u proizvodnji, priopćio je ovaj institut za gospodarska istraživanja. Tako loša slika bila je posljednji put u siječnju 1991., dakle prije više od trideset godina. 

„Iznenadio me je rezultat", kazao je Klaus Wohlrabe iz Ifo instituta za DW. Ali također napominje da je već dugo poznata nestašica čipova za automobilsku industriju.

„Situacija je napeta"

Od automobilske industrije stiže sve više vijesti o smanjenoj proizvodnji i radnicima sa skraćenim radnim vremenom. „Situacija je veoma napeta“, kaže Eckehart Rotter, glasnogovornik Udruženja njemačke autoindustrije (VDA). „Proizvodne linije su morale stajati i po nekoliko tjedana, jer osnovni dijelovi nisu bili isporučeni na vrijeme.“

Ni plastika se više ne isporučuje u dovoljnoj količini. Situacija je veoma neobična, kaže Michael Weigelt iz Krovnog udruženja industrije za preradu plastike (GKV). Kaže da to utječe na čitav asortiman sirovina. Tvrtke ne samo da se moraju nositi s rastom cijena, nego često dobivaju manje materijala nego što im je potrebno. Nedostaje također i ambalažnog materijala, čime su pogođene i druge branše, poput proizvođača slastica.

Pandemija kriva za uska grla

Razlozi za prekinute lance snabdijevanja su brojni. Naravno da je koronavirus presjekao ili oslabio lance. Tako je prošle godine zbog recesije obustavljena proizvodnja poluvodiča. Skoro nitko nije računao da će se gospodarstvo tako brzo oporaviti.

Osim toga, pandemija je ubrzala digitalizaciju. Sve više ljudi u cijelom svijetu radi od kuće, a i djeca se školuju online. U skladu tim, porasla je i potražnja za elektroničkim uređajima, pa time i za mikročipovima.

Dodatni faktor koji komplicira stvari u autoindustriji i kod dobavljača je to što oni ovise od samo nekoliko proizvođača, među kojima su: TMSC, GlobalFoundries, Samsung Electronics, United Microelectronics i SMIC čiji se proizvodni pogoni uglavnom nalaze u Tajvanu, Južnoj Koreji, Kini i SAD-u.

„Očekujemo da će se nestašica poluvodiča pogoršati u drugom kvartalu", kaže glavni ekonomist Bundesbanke Jens Ulbrich. „Ali sredinom godine bi moglo doći do normalizacije.“

Brodski prijevoz i kontejneri

Veliki utjecaj na svjetska događanja u gospodarstvu još uvijek ima nezgoda u Sueskom kanalu, kada je teretni brod Ever Given koji prevozi kontejnere blokirao prolaz skoro tjedan dana. Kada je Sueski kanal napokon bio slobodan, došlo je do zastoja u lukama, jer se tako brzo nije mogao obaviti istovar i utovar brodova. A nedostajalo je i kontejnera. Sve to je dodatno pogoršalo situaciju s obzirom da je transportnih kontejnera nedostajalo i prije nesreće u Sueskom kanalu.

Jedan od razloga za nestašicu sirovina i dijelova u Njemačkoj je i potražnja u Kini koja je znatno ranije počela rasti nego u Europi. Zbog toga su na primjer mnoge sirovine za industriju plastike iz SAD-a i sa Bliskog istoka preusmjerene u Aziju, kažu u GKV-u.

Još uvijek se osjećaju i posljedice trgovinskog rata Donalda Trumpa, smatraju u Ifo institutu. Kina je zbog toga orijentirala svoje gospodarstvo više na domaću potrošnju. To je dovelo do politike „Kina na prvom mjestu".

Pored toga, Rusija je uvela zabranu izvoza drvenih trupaca. To je dovelo do smanjene ponude drveta. S obzirom da građevinska branša u Sjevernoj Americi i Kini doživljava bum, raste i potražnja za drvetom, a samim tim i cijene. Ove godine će globalna potražnja za drvetom premašiti globalnu proizvodnju, prognoziraju u Udruženju njemačke drvno-prerađivačke industrije (DeSH).

Smanjiti ovisnost

Zbog Trumpove politike „Amerika na prvom mjestu" mnoge firme su postale svjesne ovisnosti u globaliziranom svijetu. Poduzetnici su sigurno izvukli pouke iz poteškoća s lancima isporuke, uvjeren je ekonomski stručnjak Wohlrabe. Ali postojeće okolnosti se ne mogu promijeniti preko noći.

Kada je riječ o snabdijevanju sirovinama, Udruženje njemačke industrije (BDI) naglašava da se Njemačka mora osloniti na trijadu: pored uvoza iz zemalja izvan Europe i korištenja domaćih nalazišta i na upotrebu sekundarnih sirovina iz otpada.

Doduše, postoje planovi i u Europskoj uniji za smanjenje ovisnosti od inozemnih dobavljača u važnim gospodarskim branšama. Radi se, među ostalim, o poluvodičima, sirovinama, aktivnim farmaceutskim supstancama, baterijama i vodiku. Predlažu se širenje popisa isporučitelja, izgradnja skladišta te provjera mogućnosti autonomnog snabdijevanja. Osim toga, trebala bi ojačati i suradnja između članica EU-a u važnim projektima kako bi se minimalizirala ovisnost.