1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Proračun EU-a - sustav kazni i nagrada

2. svibnja 2018

Europska komisija predlaže da proračun Europske unije za razdoblje 2021. do 2027. bude 1.087 milijardi eura. Pregovori će biti osobito teški, prije svega zbog rupe koja nastaje Brexitom, ali i neslaganja unutar EU-a.

https://p.dw.com/p/2x30X
EU-Kommissar Günther Oettinger
Foto: picture alliance/dpa/epa/J. Warnand

Pregovori o proračunu Europske unije za idućih sedam godina teški su i u normalnim vremenima, ali ovoga puta bit će osobito krvavo, smatra ekonomski stručnjak Guntram Wolff iz briselskog trusta mozgova Bruegel. Nakon 2021. u EU-u više neće biti Velike Britanije, trećeg po veličini neto-platiše u zajednički proračun. To znači da u razdoblju 2021. do 2027. postoji rupa od oko 90 milijardi eura, potvrdio je povjerenik EU-a za proračun Günther Oettinger (CDU). Dakle, financijski kolač koji se dijeli među državama EU-a će ili biti manji, ili će preostale članice morati dublje posegnuti u džep.

Stezanje remena

Günther Oettinger želio bi da se postigne dogovor koji bi bio svojevrsna mješavina štednje i preraspodjele sredstava, kako je to objasnio tijekom obilaska svih zemalja članica EU-a prije nego što je sastavljen proračun. "Za dva najveća programa – agrarnu i kohezijsku politiku – predviđena su umjerena, ali efikasna smanjenja od šest posto u odnosu na 2020. godinu", rekao je Oettinger u travnju tijekom posjeta Berlinu. "Ti izdaci opterećivali su 80 posto dosadašnjeg proračuna, a taj udio bi sada trebao pasti na 60 posto."

To međutim znači da će zemlje kao što su Poljska, Mađarska ili Grčka, koje su do sada posebno profitirale od subvencija, morati stegnuti remen. I to izaziva otpor. Poljska vlada inzistira da se potpora za strukturno slabije regije nastavi bez smanjivanja. Irska, zemlja s vrlo intenzivnom poljoprivredom, odupire se smanjenju agrarnih subvencija i već najavljuje da će uložiti veto.

Guntram Wolff
Guntram WolffFoto: DW/M. Fiedler

Briselski ekonomski analitičar Guntram Wolff smatra da su ulaganja u poljoprivredu u potpunosti predimenzionirana. "Morat ćemo manje ulagati u agrar i bolje iskoristiti resurse." Kao argument u svojoj kritici pomoći za strukturno slabije regije, Wolff ukazuje i na to da se sredstva koriste i za ulaganja u bogate zemlje kao što su Njemačka ili Španjolska. "Zaista se mora pažljivo sagledati koja ulaganja su djelotvorna, a koja nisu."

Vrijeme istječe

Obveza da odluka o proračunu bude donesena jedinstveno, kako je to predviđeno ugovorima EU-a, pregovore čini i teškim i dugotrajnim. Aktualni „financijski okvir" usvojen je nakon pregovora koji su trajali gotovo dvije godine. Ovoga puta Oettinger bi želio da sve ide puno brže. Plan je da i države-članice i Europski parlament usvoje proračunski okvir u roku od godinu dana. „Nalazimo se u jedinstvenoj situaciji", objašnjava povjerenik, "nikada ranije nije postojala potreba da on bude tako brzo usvojen, prije izbora za Europski parlament."

Ti izbori su planirani za lipanj 2019., a ako tako složeni proračun ne bude usvojen do tada, upast će se u vremenski tjesnac, smatraju u Europskoj komisiji. Novi saziv parlamenta EU-a i sljedeći sastav Europske komisije mogli bi biti u funkciji tek u rujnu, a možda čak i u studenom. To znači da bi novi ljudi na najvišim položajima morali krenuti praktički iz početka. Jasno je dakle zašto se njemačkom povjereniku EU-a toliko žuri.

Tko će više plaćati?

Očekuje se da će proračun za sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. činiti oko 1,13 posto bruto društvenog proizvoda Europske unije, odnosno oko 1.100 milijardi eura. Unatoč Brexitu, kaže povjerenik, izdaci nastavljaju rasti, jer se pred EU postavljaju novi zadaci: migracije, borba protiv terorizma, razvojna politika, obrana. "Želimo sa sadašnjih 1.200 povećati broj zaposlenih u Frontexu (Europskoj agenciji za granice) na nekoliko tisuća i za to imam podršku država-članica. Želimo također efikasno povećati sredstva za razvojnu politiku, posebno za potporu afričkim zemljama."

Najveći teret tih troškova morat će preuzeti oni koji su i do sada više uplaćivali u proračun nego što su iz njega dobivali. To za Njemačku znači dodatnih 3,5 do četiri milijarde eura. Ali Berlin je na to spreman, što se može vidjeti i u koalicijskom sporazumu CDU-a, CSU-a i SPD-a. Neke druge zemlje, međutim, nisu: Nizozemska i Austrija, recimo, odbijaju uplaćivati više u budžet EU-a.

Infografik Karte EU-Haushalt: Nettozahler- und Nettoempfängerländer 2016 ENG
Pregled zemalja koje uplaćuju više u EU-proračun nego što iz njega dobivaju (crveno) i zemalja koje manje uplaćuju nego što iz njega dobivaju (zeleno)

Manje novca za "neposlušne"

Sukob oko migracija i vladavine zakona trebao bi biti dodatno gorivo u pregovorima o proračunu s Poljskom i Mađarskom. Zemlje kao što su Švedska, Italija ili Njemačka, koje su primile naročito veliki broj migranata, bit će nagrađene iz dodatnih strukturnih fondova, što naravno podrazumijeva da će sredstava u nekim drugim područjima biti manje. "Nije to kazna", tvrdi povjerenik: "Trebalo bi financijski podržati one države članice koje za nas obavljaju izvanredne zadatke."

A ako neka članica ne bude ispunjavala sve kriterije koji se tiču vladavine prava, što podrazumijeva npr. neovisnost pravosuđa, onda joj neće biti isplaćivana nikakva sredstva, prijeti Günther Oettinger. Formalni postupak prema članu 7 Ugovora o EU, kao što je to sada slučaj kada je riječ o Poljskoj, u toj varijanti ne bi ni bio potreban. Europska komisija bi htjela u takvim pitanjima samostalno odlučivati, ali to je prijedlog koji će sigurno naići na otpor u Poljskoj, Mađarskoj, ali i na nekim drugim mjestima.

"Bit će vrlo teško postići dogovor po tom pitanju i sigurno je da će pogođene zemlje iskoristiti svoje pravo veta", ocjenjuje ekonomist Guntram Wolff iz think tanka Bruegel.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.