„Proruska propaganda Srbiju sve više udaljava od Europe“

Povodom nedavnog produžavanja mandata njemačke vojske na Kosovu list Die Welt objavljuje intervju s Manuelom Sarrazinom. Posebni izaslanik njemačke vlade za Zapadni Balkan govorio je o dijalogu Beograda i Prištine, o situaciji u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, ali prije svega o utjecaju Rusije u regiji.

„Rusija nema interesa za mirno rješenje"

„Možda još nema dogovora između dvije strane (oko Zajednice srpskih općina, op.ur.), ali sada barem po prvi put postoje koncepti na stolu o tome kako bi se mogli pomiriti srpski interesi s jedne i sposobnost Kosova da djeluje kao država s druge strane. Do sada je to uvijek bila samo teorijska rasprava", kaže Sarrazin. I izražava nadu da, „možemo stići vrlo daleko ako uspijemo ući u pozitivan proces i izgraditi međusobno povjerenje."

Odgovarajući na pitanje o utjecaju Moskve, njemački izaslanik kaže: „Relativno je jasno da Rusija nema interesa za mirno rješenje, ali ne da bi podržala Srbiju, već da bi Europsku uniju zaokupila sukobom i podrovala europsku budućnost Zapadnog Balkana.“

Sarrazin pritom naglašava da treba biti oprezan s procjenama: „S jedne strane čujemo da ruski utjecaj, posebno u Kosovskoj Mitrovici, sada dolazi direktno iz Moskve, odnosno više ne preko trećih osoba. S druge strane, to može biti i dobar izgovor za srpsku vladu, jer ona može reći: 'Mi nemamo ništa s tim, to su Rusi'."

Na konstataciju novinarke da se „EU se već dugo udvara Srbiji, posebno od početka rata u Ukrajini“ i pitanje „zašto se onda ta država ne može obvezati Europskoj uniji", Sarrazin odgovara: „Zato što i dalje imamo problem s tim što mnogi politički akteri čekaju i žele donijeti strateške odluke tek kada budu znali kako će se rat u Ukrajini završiti. Mislim da je to pogrešan put, smatram da je sada vrijeme da stanemo zajedno i nedvosmisleno se posvetimo zapadnim vrijednostima, i to što je prije moguće.“

Glavobolja

„Mene prijateljstvo Srba i Njemačke na gospodarskom planu ne brine", kaže Sarrazin. „Svi u Srbiji znaju gdje će zemlji biti bolje u budućnosti. Ali, od raspoloženja stanovništva i vanjske politike zemlje me boli glava. Tamo ima toliko proruske propagande koja Srbiju sve više udaljava od Europe."

Na primjedbu novinarke da se „prijateljstvo s Rusijom može iskoristiti i za dolazak u bolju pregovaračku poziciju“, izaslanik njemačke vlade odgovara kako se ne može isključiti da se i to čini, ali, kaže: „Ja bih ozbiljno shvatio ono što se događa u srpskom društvu. To primjećujem u izvještavanju u mnogim značajnim srpskim medijima i koliko se tu neistina plasira. Istovremeno, još uvijek nedostaje empatije za narod Ukrajine, i to iako znam da srpski narod odlično zna suosjećati."

„Pružamo ruku našim partnerima u Srbiji", kaže Sarrazin, „ali sada očekujemo jasnu posvećenost Europi, europskim vrijednostima, Ohridskom sporazumu."

Što očekuje od izbora u Crnoj Gori?

Odgovarajući na pitanje o, kako je novinarka navela, „spektakularnoj promjeni vlasti poslije 36 godina" u Crnoj Gori, gdje je „aktualni predsjednik Milo Đukanović izgubio od svog proeuropskog konkurenta Jakova Milatovića“, Sarrazin kaže da se nada da će predstojeći parlamentarni izbori „okupiti stabilnu i proeuropsku većinu u vladi, s kojom se Crna Gora može vratiti na kurs reformi u skladu s EU-om."

„Taj kurs reformi je", smatra, „izgubljen u previranjima proteklih nekoliko godina."

„Milatović je barem“, kako kaže novinarka Die Welta, „rekao da će priznati granice Kosova i da neće negirati masakr u Srebrenici, što se ne može reći za svakog političara na Balkanu. Govorim o Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i još jednom prijatelju Vladimira Putina."

„Da", kaže Sarrazin, „Rusija je posljednjih godina puno investirala u određene ličnosti na Balkanu.“

Podržava li poteze visokog predstavnika u BiH?

Osvrnuvši se dalje na situaciju u Bosni i Hercegovini, novinarka podsjeća da je visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno „odozgo naredio formiranje vlade“, jer nije bilo moguće formirati koaliciju. „Umjesto da se pozabavi istinskom reformom izbornog sustava, za koji se vjeruje da je najkompliciraniji na svijetu, on je samo napravio još veći kaos", ocjenjuje novinarka, a Sarrazin odgovara:

„Puno razgovaramo s njim, a i blisko surađujemo, ali on djeluje neovisno kada koristi svoje ovlasti. A činjenica da se većina u parlamentu Federacije, nakon višegodišnjeg zastoja, uspjela usuglasiti o ponovnom formiranju vlade, za početak je ohrabrujući znak.“

A na pitanje znači li to da Berlin podržava Schmidtove odluke, Sarrazin odgovara: „Gospodin Schmidt bi želio da BiH, a prije svega bošnjačko-hrvatska Federacija, postanu djelotvorniji. A mi želimo da njegove odluke doprinesu da se to i postigne. Mislim da bi bio važan signal ako bi BiH konačno bila u stanju da se realno ostvari na takav proeuropski način. A ako reforme ponovo ne bi napredovale, to bi naravno bio loš znak. Lopta je na terenu i sada je sve na igračima – kako na nacionalnom, tako i na entitetskim razinama."

Utjecaj Kine?

Njemački izaslanik je govorio i o utjecaju Kine, ocijenivši da Peking „vrlo dobro shvaća zašto je Zapadni Balkan od strateškog značaja u Europi".

„Možda bi toga i u Njemačkoj trebali češće biti svjesni i pogledati malo zemljopisnu kartu. Šest zemalja Zapadnog Balkana su u sredini Europe i po mnogo čemu su nam veoma bliske. Zato smo mi kao savezna vlada toliko posvećeni tom regiji", kaže Sarrazin.

„Čvrsto sam uvjeren", dodaje, „da Kina nije zainteresirana za tu regiju zbog Zapadnog Balkana, već zbog njegovog strateškog položaja i njegovih izgleda za članstvo u Uniji. Zato mi konačno moramo pokrenuti raspravu o tome kako da te zemlje, čim ispune uvjete, što brže uđu u Europsku uniju."

Priredio: I. Đerković

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu