Prosvjed na ulici, Vučić na TV-u: zloupotreba tragedija?

Nakon kišnog prijepodneva, masa ljudi okupila se u ponedjeljak predvečer pred Narodnom skupštinom na jednom od najvećih prosvjeda u eri Aleksandra Vučića.

Na skup – zapravo više tihu povorku – građani su ispraćeni etiketama da „gaze preko mrtve djece“ radi političkih bodova, kako su ovih dana navodili iz vlasti i njoj naklonjenih medija.

„Šetam jer su ljudi ovdje ionako tužni, pa ne moraju valjda još razmišljati hoće li sustav zakazati ako im se desi ovako nešto“, kaže trgovkinja Ana Pavić (33), dok trudna u koloni šeta prema zgradi Vlade s mužem i dvoje male djece.

Što je zakazalo? „Sve. Pravosuđe. Suosjećaj. Sve. Nešto moramo konačno učiniti", kaže ona, nakon tjedna s dva masovna ubojstva, na Vračaru i u okolici Mladenovca.

Zanatlija Zoran Pisarić (56) smatra da nije došao na stranačko okupljanje. „Ovo je prosvjed ljudi zdravog razuma, onih s mozgom. Muka mi je od ove nakaradne vlasti."

Isporučeni zahtjevi

Na „Protest protiv nasilja“ pozvao je niz političkih stranaka, od zeleno-lijevih do nacionalističkih, tražeći smjene na čelu ministarstava, BIA-e, u tijelu za nadzor elektronskih medija, oduzimanje licence nekim televizijama, kao i zabranu reality-programa.

Prosvjeda je bilo i u drugim gradovima, i to kako gdje – od masovnog skupa u Novom Sadu, pa do manjih mjesta gdje protest jedva da je bio organiziran i privukao je samo šačicu znatiželjnika.

„Ovdje smo jer ne možemo više čekati. Predugo smo čekali, predugo smo šutjeli“, rekla je u mikrofon nastavnica koja je čitala zajednički proglas pred Vladom Srbije. Drugih govora inače nije bilo, dok se skandiralo samo jednom i to „Vučiću, ostavka!“

Neki, poput Pokreta obnove Kraljevine Srbije (POKS) i Zavetnika, suzdržali su se od prosvjeda jer „nije vrijeme".

Oporba ne šuti, Vučić „ne bježi"

Da nije vrijeme, uvjeren je i vrh vlasti. Beogradski odbori Srpske napredne stranke su tokom dana žalosti nizali priopćenja, pa je tako vračarski odbor vladajuće stranke naveo da oporba ima „karikaturalne mentalne sposobnosti“, te da je „bezlično zlo uronjeno u izvitoperenu ambiciju“ koje „koristi ovu nacionalnu tragediju za svoj lični interes“.

Pred tolikim pridjevima Đorđe Pavićević, parlamentarni zastupnik pokreta Ne davimo Beograd, kaže: „Vlast hoće monopol nad načinom na koji se govori o stvarima, izbjegava razgovor i sve što bi moglo pomoći u rješavanju problema."

„Ljudi koji se ne slažu s tom politikom ne mogu biti ušutkani. Oni smatraju da netko mora ponijeti odgovornost, mimo 'interneta' i 'zapadnih vrijednosti', koje su okrivljene prethodnih dana“, dodaje Pavićević za DW.

Prosvjede je televizijskim nastupima – od srijede ih je bilo četiri – pokušao uokviriti predsjednik Aleksandar Vučić. U nedjelju je na RTS-u obećao oštar odgovor, ali ga je ostavio za „Ćirilicu“ na televiziji Happy poslije prosvjeda.

Vučić je ocijenio da su tim skupom „na najbrutalniji način zloupotrijebljeni osjećaji ljudi". „Od svih prijedloga, sve se svelo na suhu politiku. O budućnosti naše djece nije se brinulo nijednog trenutka. Očekivao sam nešto ozbiljnosti i odgovornosti“, dodao je on.

Predsjednik je, ne navodeći detalje, najavio skup SNS-a na kojem će biti daleko više ljudi nego na oporbenom, i natuknuo mogućnost novih izbora.

„Od kukavica da bježimo? Ja sam svoj život posvetio ovoj zemlji. Nećemo se sklanjati. Ići ćemo opet na izbore. Ja ne mislim da su oni dobro rješenje, ali nikada od njih pobjeći nećemo. Gade se ljudima s ovakvim akcijama, samo što oni to ne razumijeju“, rekao je Vučić za TV Happy.

Optužbe sa svih strana

Tokom vikenda su neki mediji bliski vlasti objavili da Vučić sprema veliki rez kao reakciju na tragediju, te da je samo pitanje hoće li ostavku podnijeti on, Vlada ili i on i Vlada istovremeno, što bi Srbiju odmah uvelo u nove izbore.

Na kraju od toga nema ništa, barem za sada. Ostavka socijalističkog ministra obrazovanja Branka Ružića par dana poslije masakra u školi mogla bi ostati jedina politička posljedica ovih tragedija.

Ružić je ujedno rijetki vladajući političar koji je obišao neko od mjesta krvavih pucnjava. Do danas ni Vučić niti premijerka Ana Brnabić nisu svratili do škole „Vladislav Ribnikar", gdje se inače, među voskom od svijeća i tisućama bijelih cvjetova, po dva sata čeka na upisivanje u knjigu žalosti.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je pak organizirao polaganje vijenaca pred Starim dvorom, koji mu je ured, ali tamo je malo koji građanin naišao. Uostalom, škola „Vladislav Ribnikar“ je svega tristotinjak metara odatle.

Za sada se čini da tragedije ne vode nikakvoj vrsti nacionalne katarze, već prije pojačavaju gnjev i podjele.

Još žrtve nisu ni sahranjene, ranjeni su još u teškom stanju, a naveliko se upire prstom u tobožnje krivce. Nekima su to video-igre i TikTok, drugima otklon od religije, trećima baš patrijarhalno društvo i negiranje zločina devedesetih.

Ima li razloga za prosvjed?

No, pod dojmom prosvjeda i Vučićevih nastupa, kao da se klatno najviše ljulja između optužbi vlasti i oporbe. Nije li to igra u kojoj razni političari riskiraju da budu lešinari?

Prema mišljenju politologa Dušana Lj. Milenkovića, priča o „gaženju preko leševa zarad političkih poena“ ne pada na pamet nikome izuzev vlastima. „Vlast pokušava ograničiti štetu i gubi konce."

Milenković misli da ovo jest povod za prosvjed. „Imali smo noviju povijest refleksnih reakcija društva, gdje je oporba kaskala za građanima, bijesom i frustracijom. A sad je na neki način prvi put izašla ispred u posljednje vrijeme", podsjeća on.

Taj beogradski politolog za DW dodaje da Vučićeva vlast, naravno, nije jedina odgovorna, a pogotovo nije kriva za to što su dva počinitelja išla u krvavi pohod.

„Ali, ljudi prirodno teže traženju krivca, jer su poraženi i ne mogu odagnati strah. U sustavima gdje vlast takoreći kontrolira život i smrt, logično je da bude optužena kao najveći krivac.“

Vučić je očito ostavio prostora do kraja svibnja, kada će, kako je najavljeno, zasjedati skupština njegove stranke. Šuška se o „dalekosežnim" odlukama, premda su takve u prošlosti ili izostajale ili se svodile na izvanredne izbore.

U petak još veći skup?

Poznavatelji političke scene kažu da, kao i uvijek kada se u zemlji dogodi nešto značajno, u pozadini radi mašinerija za ispitivanje javnog mnijenja, te da će Vučić odluku upravljati time.

U mjehuru kritičara vlasti – a tu se ubraja i Vračar, gdje se dogodila tragedija – priča se da bi ovo mogla biti kap koja prelijeva čašu.

No, Milenković nije tako siguran. „Mi imamo niz relativno neuspjelih protesta, kojima režim nikako nije uzdrman. Meni djeluje da će se isto desiti i ovog puta.“

Kako bilo, vlastima je dat rok do petka (12.5.) da ispuni zahtjeve pročitane u proglasu. Ako se to ne dogodi, pozivaju se građani iz cijele Srbije da dođu u Beograd.

Kako DW doznaje iz redova oporbe, još nema jasne ideje kako bi izgledao taj novi prosvjed. Neki govore o blokadama prometnica, drugi o okupljanju kod zgrade RTV Pinka, treći misle da je najpametnije još jednom dostojanstveno prošetati.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu