Prosvjedi u Srbiji: batina s dva kraja

Petar* kaže da je spreman potući se s „naprednjačkim falangama“. Bio je među šačicom ljudi koji su prošlog vikenda blokirali ulicu u Pančevu, zbog čega mnogima sada stižu prekršajne prijave i trebaju platiti po pet tisuća dinara. Petar će na ulici biti i ove subote (4.12.) kada su neki Pančevci odlučili blokirati novu beogradsku prometnicu.

„Na prosvjedima sam posljednjih pet godina i ne biram puno, jer protiv ove vlasti se moramo boriti na svakom koraku“, priča taj mladi čovjek za DW. „Mislim da će za većinu ljudi okidač biti scene iz Šapca – tu su se naprednjaci jako zeznuli. Šalju falange da tuku ljude, a policija se sklanja."

Počelo je zbog dva zakona

„Scene iz Šapca" u dvije sasvim različite verzije već danima su u središtu pažnje javnosti u Srbiji. U prvoj verziji, potkrepljenoj brojnim snimkama, bager tipa Liebherr 576 od 25 tona ne staje pred građanima na savskom mostu. Neki panično bježe u stranu, drugi se penju na stroj. Suvozač snima i šutira jednog demonstranta, koji se onda ipak popne i brutalno izudara tog čovjeka, a potom ugasi stroj. Iza, iz istovjetnih Škodinih limuzina, pristižu maskirani tipovi sa čekićima i motkama koji tuku prosvjednike.

U drugoj verziji, koja se može čuti u medijima pod kontrolom režima, kao i od samog predsjednika Aleksandra Vučića, mirni i goloruki građani Šapca su zapravo oni koji su željeli otići na skup naprednjaka u beogradsku Arenu, kad su im „nasilnici i fašisti" prepriječili put. Ako je nekakvih čekića i bilo, bili su gumeni, a motkama ionako nitko nije strašno ranjen. Jedino je teže ranjen „radnik" iz bagera.

Petar iz Pančeva kaže da radije vjeruje svojim očima. On prognozira buran vikend: „Kod nas su većinom stariji bili na prosvjedima, dojam mi je da se nisu većinski spremni potući. Ali, ima dosta ljudi koji ne vole mirne proteste, koji neće izlaziti u šetnjice. Mislim da će u subotu doći malo spremniji ljudi.“

„Ipak, sumnjam da će naprednjaci sada izvoditi batinaše, prije će se oslanjati na policiju. A policija se može slikati ako u Pančevu bude oko tisuću ljudi, onda neće moći nikog uhititi", uvjeren je ovaj sudionik demonstracija.

Počelo je prošli tjedan kao prosvjed protiv dva zakona koji, prema mišljenju aktivista i mnogih građana, utiru put za sporni poduhvat Rio Tinta u dolini Jadra. Sada se traži i puštanje privedenih demonstranata na slobodu. Stvar je prešla ekološku potku i mnogi bijesni građanin će reći da je ovo „pitanje života i smrti“.

Formalno, novi Zakon o referendumu je već stupio na snagu, pa demonstranti traže njegove izmjene. Zakon o eksproprijaciji još nije, a predsjednik Aleksandar Vučić još nije eksplicitno rekao hoće li ga potpisati ili ne.

Organizatori pozivaju na mirne blokade

Savo Manojlović iz organizacije „Kreni-Promeni", koja je prva pozvala na blokade prometnica, u razgovoru za DW ponavlja zahtjeve i najavljuje da će blokade iz subote u subotu trajati uvijek po sat duže. „Lopta je kod predsjednika, o njemu ovisi hoće li biti blokada", navodi Manojlović.

Kako se čuje, blokade se planiraju u barem četrdesetak mjesta u Srbiji, a vjerojatno će ih biti i više. Ponekad su to neformalne skupine ljudi, često ni organizatori ne znaju sve unaprijed. Boji li se Manojlović da bi stvari mogle izmaći kontroli?

„Postoji strah od incidenata, ali za to je krivo ponašanje vlasti i izjava ministra policije da će policija primijeniti nasilje. Policija ne smije primijeniti silu, nego zakon“, kaže on. „Pozivam građane da to budu mirni protesti, da ne reagiraju na provokacije, i da se, ako su negdje brojčano slabiji, povuku i pridruže brojnijim grupama na drugom mjestu."

Istovremeno, vlasti ukazuju da je prometnice proteklog vikenda uglavnom blokiralo po nekoliko desetaka ljudi i pita se gdje je policija da ih skloni. To je, čini se, policija uvažila, pa je objavila telefonski broj na koji građani mogu prijaviti blokade.

Beogradski bulevarski tisak za sve optužuje strane centre moći koji navodno financiraju rušenje vlasti. Kao da je ideja vlasti da se sve vrati kolotečini, i toliko puta viđenim prosvjedima koji nakratko raspale energiju ulice, da bi potom sami zgasnuli.

Sociolog Jovo Bakić misli da bi ovog puta moglo biti drukčije. „Po svemu sudeći, Zakon o eksproprijaciji je doveo do straha egzistencijalne prirode. Vjerojatno je to bio okidač da se probudi nagomilano, ali usnulo nezadovoljstvo. Pokazalo se da društvo nije mrtvo“, ocjenjuje Bakić za DW.

Kaže i da je u Šapcu vlast napravila „jako dobru" grešku. „Reagirali su nekom vrstom parapolicijskih, banditskih snaga i to se ne prašta. Bar se nadam."

Daleko su izbori

Beogradski tjednik Vreme piše da je prošle subote simbolički počela izborna kampanja – prosvjedima, ali i skupom Srpske napredne stranke u Areni, gdje su bili deseci tisuća ljudi, a u okolnim novobeogradskim bulevarima stotine autobusa.

U istom tjedniku objavljeno je i istraživanje Demostata prema kojem stranke na vlasti među opredijeljenim biračima u Srbiji uživaju 55 posto podrške. U Beogradu je to osjetno manje (46%), dok dvije najveće oporbene kolone zajedno imaju 35 posto. Uz nešto sreće po opoziciju, travanjski izbori u glavnom gradu mogli bi se pretvoriti u triler s neizvjesnim ishodom.

Ipak, travanj je još daleko, a dolazi i tradicionalno vrijeme blagdana koje se u Srbiji proteže na skoro mjesec dana. Pitanje je mogu li sadašnji prosvjedi biti vjetar u leđa protivnicima vlasti na izborima.

Iz krugova demonstranata se pojedinim oporbenjacima zamjera da su do prošle subote šutjeli, a onda pokušali ubrati plodove prosvjeda.

„Oporba su svi oni koji se protive vlasti. Loše je kada dio oporbe za sebe monopolizira status opozicije“, kaže Jovo Bakić. „To što Đilas i ekipa oko njega misle da su jedino oni opozicija, to je njihov problem. Problem je što preko medija koje kontroliraju pokušavaju monopolizirati i ovaj protest, iako ga nisu organizirali. To su već ranije radili s katastrofalnim posljedicama, to pomaže ubijanju društva."

Savo Manojlović pak diplomatski kaže: „Nije bitan odnos političkih stranaka, jer prosvjed nadilazi stranačke razlike.“

Nataloženi bijes ključa

Ako na ulici otvoreni sukobi tek prijete, oni medijski, za tumačenje svega što se događa, već su se rasplamsali. Daleko od tih rasprava, Dejan* iz Šapca se sastaje s drugovima kako bi vidio što mu je činiti. Kaže, na savskom mostu su prošli put bili među ženama i djecom, zatečeni, pa ne žele da im se to ponovi.

„Nećemo se naoružavati, razumije se – ali ćemo biti u grupi. Najbolje da nas bude što više. Ako nas bude petsto, bit će lakše. Vidjet ćemo što je glavni plan organizatora, pa ćemo vidjeti hoćemo li ga slijediti ili ćemo nešto raditi sami“, priča taj čovjek za DW.

Nada se ipak da je naprednjacima netko „odozgo" naredio da smire strasti i ne šalju batinaše.

Kao ni Petar iz Pančeva, niti Dejan ne sanjari o tome da će prosvjedi srušiti vlast. Petar kaže da je već navikao da ide na proteste koji se nekako rasprše, pa kao da ih nikad nije ni bilo.

Dejan to vidi ovako: „Očekujem da će mi po Šapcu početi prijetiti, ali mi je ova stvar važnija – prekipjelo mi je. Nema neke nade da će sad vlast pasti, nego da ne pustimo da ovo prođe, da preživimo.“

*prava imena poznata redakciji

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu