Prosvjedi u Srbiji: oporba ima samo loše opcije

Oporbene stranke koje osporavaju regularnost izbora u Srbiji obustavile su svakodnevne prosvjede i najavljuju samo povremena veća okupljanja – kad prođe pravoslavni Božić. Praznični dani, ali i relativno slaba posjećenost prosvjeda unatoč teškim optužbama i štrajkovima glađu, natjerali su oporbu na pokušaj da sačuva energiju nezadovoljstva građana. 
Ostalo je nejasno šta će biti povod za nova okupljanja, ali nositelj liste Srbija protiv nasilja Miroslav Aleksić je rekao da će opozicija „imati odgovor ako vlast tijekom ovog mjeseca pokuša konstituirati republički i beogradski parlament“.
Vlasti ostavljaju mogućnost da se ponove beogradski izbori ako ne bude većine, dok republičke i pokrajinske izbore predstavlja kao besprijekorne s vrlo malo službenih primjedbi. 
Predsjednik Aleksandar Vučić izjavljuje da „neće biti međunarodne istrage kada je riječ o izborima“ i da ga „ne zanima što o tome kažu inozemni mediji i strane Vlade“. I dodaje da „te Gonzalese i ta čuda možete okačititi mačku o rep“.
To je aluzija na dolazak bivše španjolskog premijera Felipea Gonzalesa i misije OESS-a u Srbiju, nakon što režim Slobodana Miloševića nije želio prihvatiti rezultate lokalnih izbora 1996. godine. 
Slab pritisak ulice
Mlaka podrška na ulici pokazuje da su se građani umorili od prosvjeda, ističe za DW povjesničar i bivši veleposlanik Milan St. Protić. „Oni nisu bili dovoljno masovni da se izvrši pritisak na ovaj režim. Mislim da je oporba pred teškom odlukom da li da uđe u sustav i prihvati mandate, ili da traži alternativni pritisak na režim. Bojim se da se neće ponovo probuditi energija koja se pojavila poslije onih svibanjskih strahota“, smatra Protić.
Kada je riječ o pravnoj borbi kroz institucije, tek tu je teško očekivati neki uspjeh: „To je Sizifov posao, jer režim ne daje ni pet para za to koliko su kršena demokratska pravila za vrijeme i prije izbora. Očigledno je da taj režim klizi u otvorenu autokraciju“, primjećuje Protić.
„Opozicija u ovakvim uvjetima, čak i da je bolja nego postojeća, imala bi ozbiljne probleme. Borba demokratskim sredstvima protiv nedemokratskog režima je uzaludna“, smatra naš sugovornik.
Institucije su beskorisne
Prosvjedi su možda mogli pojačati političku krizu koju imamo, kaže za DW politički konzultant Dušan Lj. Milenković, ali dodaje da kriza postoji i bez prosvjeda. 
„Mislim da je pritisak druge najjače grupacije koja je osvojila skoro milijun glasova jedini i najveći pritisak koji trenutno postoji na režim. Mislim da je taj pritisak ozbiljan, i da je to novina na političkoj sceni“, naglašava Milenković.
Ni on ne polaže nade u institucije. Kaže, sve su ojađene zbog političkog interesa stranke na vlasti.
„Svaka odluka koja bi hipotetički bila donijeta u korist oporbe imat će izvor u političkoj volji Aleksandra Vučića, a ne u tome da je bilo koja institucija radila svoj posao“, kaže Milenković.
Raste vanjski pritisak na Vučića?
Opozicija se već obratila europskim institucijama i traži da EU ne prizna izbore i pokrene međunarodnu istragu. EU se oglasio da čeka konačni izvještaj promatračke misije OESS-a. Za sada nema nagovještaja kako bi taj međunarodni angažman uopće izgledao.
Milan St. Protić je pak uvjeren da će „sve nepravilnosti koje su zabilježene ipak dovesti do povećanog pritiska izvana na Aleksandra Vučića, koji nema mnogo manevarskog prostora“, ali da je pitanje kako će se oporba predstaviti. 
„Taktiziranje opozicije oko ključnih pitanja ne donosi joj podršku izvana, a bez te podrške promjene u Srbiji se neće dogoditi. Zato se stvorio utisak da je režim po tim pitanjima daleko kooperativniji i korisniji nego što je opozicija“, skreće pažnju Protić.
Milenković podsjeća da vlasti već sugeriraju da bi se mogli ponoviti izbori u Beogradu, zato što tobože nema većine. Ali, pita se bi li samo neka inozemna misija mogla popraviti uvjete.
„Trebalo bi prije svega dosta vremena da stranci shvate načine na koji se ovdje vrše izborni inženjering i izborna krađa“, ističe Milenković.
Dva loša izbora
Oporba je i što se tiče sudbine prosvjeda i daljnjih koraka u nezahvalnom položaju, kaže Milan St. Protić, analizirajući potencijalne korake:
„Ili da uđe u institucije, ili da ne uđe, a oba izbora su loša. Ako uđe, iznevjerit će očekivanja naroda, a ako ne uđe, ostat će izvan sistema. To je uvijek dilema: hoćete li sudjelovati u političkom životu pod svaku cijenu ili hoćete temeljno mijenjati Srbiju“, naglašava naš sugovornik.
Oporba traži nove izbore u Beogradu, ali što se tiče republičkih i pokrajinskih izbora tu se vidi tek blago inzistiranje da se izbori ponove na svim razinama. Dušan Milenković „ne vidi nikakvu naznaku da će tu biti nešto učinjeno“.
„Ponašanje opozicije mi čak govori da su spremni prihvatiti republičke mandate ako dobiju nove beogradske izbore“, zaključuje Milenković.