Sve više teorija zavjere protiv muslimana na internetu

Neprijateljski komentari protiv muslimana i migranata naglo su porasli u Njemačkoj nakon brutalnog napada nožem u Solingenu. U napadu, za koji je „Islamska država" (IS) kasnije preuzela odgovornost, jedan sirijski tražitelj azila je ubio tri osobe i ranio još osam. Neposredno prije pokrajinskih izbora u Saskoj i Tiringiji, koji su održani protekle nedjelje (1.9), desničarske snage poput Alternative za Njemačku (AfD) iskoristile su napad prije svega kako bi kritizirali njemačku saveznu vladu. AfD, koja se dijelom smatra desničarski ekstremističkom strankom i koja je ostvarila velike uspjehena tim izborima, pripisala je incidente migrantskoj politici vladajuće koalicije (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD, Zeleni i Liberalno-demokratska stranka FDP).

U međuvremenu, brojni komentari puni mržnje i lažni navodi o incidentu proširili su se internetom – često usmjereni protiv muslimana. To je fenomen koji jača ne samo u Njemačkoj, već i u drugim europskim zemljama, kao i u Southportu u Velikoj Britaniji, već je doveo do nereda desničarskih ekstremističkih grupa. DW-ov tim za provjeru činjenica pregledao je grupu provjerenih naloga na X-u (nekadašnjem Twitteru) koji su aktivno širili dezinformacije, objavljujući memove, karikature, kao i sumnjive tvrdnje i očite laži.

Tvrdnja: Zastupnik AfD-a Martin Siechert je kratko nakon napada u Solingenu podijelio video na X-u i napisao: „Radikalni muslimani su svuda u Njemačkoj u usponu. Evo kratkog videa s mitinga Islamske države u Nürnbergu nekoliko sati nakon događaja u Solingenu." Video s ovom tvrdnjom, objavljen na nekoliko jezika, prikazuje nekoliko osoba s crnim zastavama ispred povijesne crkve Sv.Lorenza u Nürnbergu.

DW provjera činjenica: Netočno

Na snimku nije prikazan miting Islamske države, nego šijitska procesija u Arbainu, vjerski događaj na kojem šijitski muslimani oplakuju mučeništvo imama Huseina, unuka proroka Muhameda. Koristeći obrnutu pretragu slika, bilo je moguće doći do objave na Facebooku „Zahraa kulturnog centra Nürnberg". Centar je postavio nekoliko fotografija s memorijalnog skupa 24. kolovoza. Može se vidjeti isti prizor kao na video snimci, samo što postaje jasno da se radi o vjerskoj ceremoniji. Kulturni centar je ranije najavio događaj na svojoj Facebook stranici.

Crne zastave kojima sudionici mašu nisu zastave IS-a. Natpisi na zastavama sadrže imena šijitskih imama, a ne slogane „Islamske države", i simboliziraju žalost i bol u srcu. Usporedba s fotografijama zastave „Islamske države" također pokazuje da se ne radi o istoj zastavi.

Islamofobija raste širom Europe

Širenje islamofobičnog govora mržnje nije izoliran slučaj, jer se povećava i u drugim europskim zemljama – posebno potaknut napadima sličnim onima u Solingenu. Na primjer, poslije užasnog napada u španjolskom gradu Toledu. Tamo je sredinom kolovoza nožem izboden jedan jedanaestogodišnji dječak. Nedugo kasnije, brojni postovi na društvenim mrežama pogrešno su povezivali napad s muslimanskim imigrantom sjevernoafričkog porijekla. Prema službenim informacijama španjolske policije, počinitelj je 20-godišnji Španjolac.

Širenje kampanja dezinformacija protiv muslimana i migracija u Europi često prati određeni obrazac, rekla je u intervjuu za DW Lorena Martinez, šefica europskog uredničkog tima organizacije za provjeru činjenica „Logically Facts”. „Oni počinju aktualnom situacijom u vijestima i bombardiraju publiku sadržajem koji je osmišljen da ih odvede putem spekulacija s neizbježnim zaključkom: muslimani i migranti predstavljaju egzistencijalnu prijetnju Europi."

Moguće posljedice mržnje na internetu bile su evidentne u Southportu u Velikoj Britaniji. Brojne spekulacije su podijeljene na društvenim mrežama nakon napada nožem krajem srpnja u kojem su ubijene tri djevojčice. Mnogi korisnici su također lažno tvrdili da je počinitelj muslimanski migrant. Prema policijskim informacijama, počinitelj je rođen u Cardiffu a roditelji su mu useljenici iz Ruande. Lažni izvještaji o porijeklu i vjeri počinitelja doveli su do ozbiljnih nereda desničarskih ekstremističkih grupa u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj.

Dovodi li mržnja do zločina?

Desničarski ekstremisti, influenceri i online trolovi dodatno su potakli nemire dijeljenjem ponekad manipuliranih fotografija. Ovaj post, na primjer, tvrdi da je „multikulturalni lobi" doveo do toga da policajci ljube noge imamima u Londonu. Međutim, nakon detaljnijeg pregleda, primjetni su neki detalji na slici koji ukazuju na sliku generiranu umjetnom inteligencijom. Lica ljudi u pozadini su izobličena. Jedno policajčevo stopalo je u neprirodnom položaju i sjene ne odgovaraju stvarnosti.

Ipak, mnogi korisnici su podijelili sliku. „Ako država nastavi štititi ISLAMISTE od građana umjesto da štiti građane od islamizma, bit će scena [nereda i nasilja] širom Europe", navodi se u poruci s jednog njemačkog naloga na X-u.

Neke poznate desničarske osobe također su pozvale ljude da se pridruže neredima u Southportu i napadnu džamije. No zapravo službeni podaci pokazuju porast islamofobičnih zločina. U Velikoj Britaniji, organizacija „Tell Mama", koja dokumentira antimuslimanske incidente u toj zemlji, zabilježila je sedmerostruko povećanje antimuslimanskih zločina između 7. listopada i 7. veljače u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Nešto slično se bilježi i u Njemačkoj: 2023. godine brojevi su se više nego udvostručili u odnosu na prethodnu godinu. Gotovo svaki deseti od ovih zločina bio je nasilne prirode, prema njemačkom „Savezu protiv islamofobije i muslimanske fobije". Takav razvoj događaja može se promatrati i u Austriji i drugim europskim zemljama.

X i Telegram: Mjesto za mržnju i agitaciju

Posebno se društvena mreža X, nekadašnji Twitter, pretvorila u mjesto za širenje mržnje, huškanje i dezinformacije. Nepredvidive promjene pravila i sumnjive tvrdnje koje širi sam vlasnik X-a, Elon Musk, dodatno pojačavaju ovaj trend. Tijekom nemira u Velikoj Britaniji, na primjer, tvrdio je da je sukob neizbježan ako se nespojive kulture dovedu zajedno bez asimilacije. Podijelio je desetke objava desničarskih influencera na svom nalogu s 195,8 milijuna pratilaca. Također, platforme poput Telegrama pružaju prostor desničarskim ekstremistima za širenje mržnje i prijetnji. Nakon ubojstava u Southportu, tamo su se okupili deseci tisuća ljudi pozivajući na nasilje i uništenje, uključujući napad na jednu džamiju.

Regulacija platformi ostaje teška

Europske zemlje već dugo pokušavaju obvezati platforme društvenih medija da suzbiju govor mržnje, također i protiv muslimana i drugih vjerskih zajednica. Kroz njemački Zakon o mrežnom prometu (NetzDG) i takozvani Zakon Europske unije o digitalnim uslugama (DSA), društvene mreže bi trebale pomnije provjeravati što se događa na njihovim platformama.

Nakon što su lažne informacije na mreži izazvale desničarske nemire u Velikoj Britaniji, britanska vlada je također razmotrila promjenu svojih nacionalnih zakona o sigurnosti na mreži. Prema važećim zakonima, kompanije se suočavaju s kaznama samo ako ne kontroliraju nezakonit sadržaj kao što su poticanje na nasilje ili govor mržnje. Predložene izmjene mogle bi omogućiti da kompanije budu sankcionirane ako šire ili dozvoljavaju „zakoniti, ali štetan" sadržaj kao što su dezinformacije.

"Ove kompanije u principu mogu ponašati kao diktature ako to žele. One rade u skladu s djetinjastom ideologijom koja pogrešno razumije slobodu izražavanja. Politika platformi poput ovih je očito pogoršala ovaj proces", kaže dr. Bharat Ganesh, istraživač medijskih studija i političke komunikacije na Sveučilištu u Amsterdamu o platformama društvenih mreža. Provođenje ovih zakona ostaje izazov, kaže Ganesh. Barem toliko dugo dok kompanije uživaju visok stupanj slobode i moći donošenja odluka u svojim matičnim zemljama kao što su Sjedinjene Američke Države ili Kina.