Proširenje sankcija EU-a protiv Rusije

Ministri vanjskih poslova država članica Europske unije su kao odgovor na destabilizaciju u Ukrajini usvojili odluku o uvođenju novih sankcija. Oni su na sastanku u Bruxellesu uveli zabranu ulaska u EU i blokade bankovnih računa za još 13 osoba. Zamrznuta je i imovina dvije tvrke čija sjedišta se nalaze na Krimu. One su navodno profitirale od ruske aneksije ovog ukrajinskog poluotoka.

Ministri vanjskih poslova i dalje razgovaraju u Bruxellesu o načinima za stabilizaciju situacije u istočnoj Ukrajini. EU je već nelegalnima nazvao referendume o neovisnosti regija Donjecka i Luganska koji su održani tijekom vikenda. Iz kabineta šefice europske diplomacije ocijenjeno je da su "tzv. referendumi" održani bez demokratskog legitimiteta, a da je njihova organizacija suprotna Ženevskom dogovoru o smirivanju napetosti.

"Ovaj 'pokušaj referenduma' ima 0 posto vjerodostojnosti", izjavio je britanski ministar vanjskih poslova William Hague i dodao: "U očima svijeta on je nelegalan po svim standardima, počevši od objektivnosti, preko transparentnosti, organizacije. Čak i oni koji su ga organizirali nisu se trudili da bar izgleda kao da poštuju neke standarde."

Ukrajinski izbori - ispit za Kijev i Moskvu

Istovremeno se iz Bruxellesa poziva na što bolje organiziranje predsjedničkih izbora u Ukrajini zakazanih za 25. svibnja. "Želimo vidjeti demokratski izabranog predsjednika Ukrajine", poručila je visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton i naglasila: "To je vitalno za budućnost i nadam se da će svi raditi u cilju održavanja što kvalitetnijih izbora."

Iako iz Bruxellesa pozivaju vlasti u Kijevu da rade na što boljoj organizaciji predstojećih izbora i uključivanju u politički dijalog predstavnika svih zajednica, pogotovo onih s istoka zemlje, EU na Moskvu prebacuje posebnu odgovornost kada su u pitanju ti izbori. Ovisno od ruskog pristupa ovim izborima, Europa će odlučivati o uvođenju treće faze širokih gospodarskih sankcija Ruskoj Federaciji.

"Putin je rekao dvije stvari. Prvo, da bi referendum o neovisnosti trebalo odgoditi, što se nije dogodilo. Zatim da će povući ruske postrojbe s granice, što se također nije dogodilo. Vidjeli smo u istočnoj Ukrajini i bliske suradnike Moskve kako se angažiraju na tzv. referendumu. Posljednjih mjeseci naučili smo da Moskvu treba promatrati kroz postupke više nego kroz riječi", poručio je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.

U Bruxellesu se, nakon već zaključenog proširenja sankcija na određene osobe i tvrtke, razgovara o mogućoj trećoj fazi gospodarskih sankcija, "ukoliko to situacija bude zahtijevala".

Je li moguć nacionalni dijalog u Ukrajini?

Europski šefovi diplomacija ponovili su pred početak svog sastanka da im je prvenstvena želja pomoći Ukrajini pri razvoju demokracije, očuvanju teritorijalnog integriteta i reformi gospodarstva. Iz Bruxellesa je još jednom pozvano na trenutni prekid "kaosa i krvoprolića" na istoku Ukrajine. Vijeću ministara nazočio je i predsjedavajući Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Didier Burkhalter. On je predstavio osnovne točke na kojima misija OESS-a djeluje u Ukrajini: "Na prvom mjestu naše operacije je sama Ukrajina. Radimo zajedno s Ukrajinom kako bismo našli rješenje za pomoć cijeloj zemlji i cijelom narodu omogućili da ispiše svoju budućnost."

Burkhalter kaže da je trenutno najveći izazov vrijeme i da se već čine prvi koraci u organiziranju "nacionalnog dijaloga", koji bi trebale podržati potpisnice sporazuma iz Ženeve (EU, SAD, Ukrajina, Rusija): "Ako želimo uspjeti, moramo okupiti sve čimbenike. Tu je odnos s Ruskom Federacijom vrlo važan. Mi razumijemo da je za njih važno da se glas ljudi s istoka Ukrajine koji drugačije misle čuje u tom nacionalnom dijalogu."

Burkhalter je posebno naglasio važnost pozicije Moskve koja govori o "poštovanju, ali ne i priznavanju" rezultata referenduma održanih tijekom vikenda u Donjecku i Lugansku. "To predstavlja signal za mogući konsenzus u nacionalnom dijalogu", poručio je predsjedavajući OESS-a.