Prva godina rata u Ukrajini: EU obećava pomoć Kijevu

Rasprava Europskog parlamenta o ruskom ratu protiv Ukrajine ove srijede (15.2.) u Strassbourgu nije bila tako emocionalna kao kad je prije tjedan dana ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio u Bruxellesu. Tada je dvorana bila puna, svuda su se vijorile plavo-žute ukrajinske zastave, svirana je ukrajinska himne, odjekivale su ovacije, tekle su suze. Ovaj put plenarna sjednica u Strasbourgu bila je poluprazna. Osvrt na prvih godinu dana agresivnog ruskog rata protiv Ukrajine i posljedice po Europu ispao je trezven, gotovo rutinski.

Govornici iz glavnih frakcija, od Zelenih do konzervativaca, ponovili su poruku: Ukrajini će se pomoći svim potrebnim sredstvima dokle god je to potrebno. Rusija ne smije dobiti ovaj rat, u kojem Ukrajina brani ne samo svoju, već i slobodu svih Europljana.

"Održavamo svoja obećanja Ukrajini"

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nabrojila je što su EU i države članice u proteklih dvanaest mjeseci dale u vojnoj, financijskoj i pomoći izbjeglicama te došla do ukupno 67 milijardi eura. Ta pomoć će se nastaviti i ove godine, ukrajinsku državu treba održavati funkcionalnom uz redovitu proračunsku potporu iz Bruxellesa, rekla je von der Leyen i naglasila: „Održavamo svoja obećanja."

Predsjednica Komisije je istovremeno najavila da će EU olakšat Ukrajini pristup jedinstvenom europskom tržištu. Brzi put Ukrajine do članstva u Europskoj uniji ono je u što građani Ukrajine polažu svoje nade. „Vjeruju da je budućnost njihove zemlje i njihove djece u EU-u", rekla je von der Leyen.

Paket sankcija broj deset

No iskusna političarka nije ponudila konkretan vremenski rok za početak pristupnih pregovora – što je predsjednik Zelenski izričito zatražio za tekuću godinu. S druge je strane najavila deseti paket sankcija protiv ruskog napadača. O tome danas (16.2.) u Bruxellesu razgovaraju veleposlanici država EU-a. Rečeno je da paket sadrži trgovinska ograničenja za vojnu opremu i elektroničke komponente u vrijednosti od dvanaest milijardi eura.

Osim toga će po prvi put biti sankcionirano sedam iranskih kompanija koje isporučuju dronove Rusiji. Također će se poduzeti mjere usmjerene na ruske lažne tvrtke koje su osnovane na Bliskom istoku kako bi zaobišle ​​ograničenja trgovine naftom ili ograničenje cijene nafte.

Ruski brodovi s naftom i dalje plove svjetskim oceanima, i to pod zastavom zemlje EU-a Cipra, a samo su pro forma prepušteni tvrtkama u Dubaju. Imovinu ruskih oligarha trebalo bi bolje pratiti i zamrznuti. Treba popisati i sankcionirati ljude koji na internetu propagiraju Rusiju. Ako je moguće, nove sankcije trebale bi stupiti na snagu prije 24. veljače, godišnjice ruskog napada - u koordinaciji sa zemljama G7.

Općenito, sankcije su učinkovite, uvjerava i visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell, rusko gospodarstvo trpi, ali treba vremena da sankcije pokažu svoju punu učinkovitost. „Sankcije su poput arsena, otrov koji djeluje polako, ali na duge staze", rekao je Borrell. Rusija je izgubila svoga glavnog kupca energije, a to je Europa. On je zadovoljno ustvrdio da ruski prihodi od plina padaju, a državni dug raste, jednako kao što će i trgovinski deficit sa svijetom porasti.

„EU se neće dati ucijeniti od strane Putina"

Vladimir Putin je izgubio "energetski rat" jer je Europa uspjela postati neovisna o ruskim opskrbama, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. „Putinov pokušaj da nas ucijeni bio je potpuni promašaj. To su dobre vijesti!"

Godinu dana od početka rata su se Putinove imperijalne fantazije raspršile. „Legendarna hrabrost naroda Ukrajine zadivila je svijet. Oni mogu računati na nas. Mi stojimo na njihovoj strani", naglasila je Ursula von der Leyen.

Borrell je malo manje euforičan i kritičniji u svojoj ocjeni. Trenutačno je vojna situacija u Ukrajini kritična s obzirom na rusku ofenzivu, a Europa je posljednjih mjeseci predugo oklijevala s isporukama oružja. „Podržali smo Ukrajinu koliko smo mogli, ali to nije bilo dovoljno s moje točke gledišta", rekao je Borell.

On naglašava da Ukrajina treba više streljiva i više obuke za trupe. Europa mora proširiti svoju industriju naoružanja i povećati svoje naoružanje, jer „će ovaj rat iscrpljivanja biti dobiven logistikom i informacijama", smatra predstavnik EU-a za vanjsku politiku. „Rat ima cijenu za Europu, a ta se cijena mora platiti za slobodu", dodao je.

Oružje i diplomacija u ukrajinskom ratu

Tezu da daljnja isporuka oružja Ukrajini produžava rat i sprječava mirovne pregovore Borell odbacuje. On, međutim, naglašava da se paralelno s jačanjem Ukrajine, moraju nastavljati i diplomatske inicijative. „Do sada su, međutim, svi pokušaji razgovora s Putinom propali", rekao je. On naglašava da Ukrajina mora dobiti rat jer bi „ruska pobjeda bila užasna prijetnja svima nama".

Mada u Europskom parlamentu ima i zastupnika koji upozoravaju na opasnost od nuklearnog rata, ako EU nastavi podupirati ratne ciljeve Ukrajine, ogromna većina od 705 zastupnika najvjerojatnije ipak podržava njemačku zastupnicu Zelenih Terry Reintke. Ona kaže da oružje ne produžuje rat, je „oružje ne isključuje pregovore".

Reintke kaže da nije isporuka oružja to što produžava rat, već Putin. I za govornicom Europskog parlamenta u Strasbourgu najavljuje: „Neće biti povratka na status quo ante - ne s ovom Rusijom. Cjelokupna sigurnosna situacija u Europi se promijenila. Promijenjeni svijet treba nove odgovore, a ne stare priče."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu