Prve njegovateljice iz BiH stigle u Njemačku

Mirela Kotorić i Jasmina Borojević od sredine rujna 2013. rade u bolnici Heilig-Geist u Kölnu. Još uvijek su pune dojmova stečenih u novoj okolini, kaže Mirela koja je u Köln došla iz Kotorskog kod Doboja: „Prvi dojam je da je sve prelijepo. Noviji su primjerice, aparati nego kod nas u BiH", dodaje ona. Gostoprimstvom njemačkih kolega bila je oduševljena i 26-godišnja Jasmina Borojević „Baš smo dobro prihvaćeni. Ne osjetim ni najmanju razliku u ophođenju prema nama zato što smo došli iz druge zemlje.", kaže ona.

Njihova šefica Susanne Krey, voditeljica odjela za njegu bolesnika u ovoj bolnici, osobno se založila za zaposlenje upravo njegovateljica iz BiH. Kako kaže, jedna njezina radna kolegica joj je rekla da mnogi kvalificirani njegovatelji iz BiH žele doći u Njemačku i da većina dobro govori njemački jezik. Suzanne Krey je mjesecima savladavala birokratske prepreke i na kraju zaposlila Mirelu i Jasminu. U Kölnu ih je osobno dočekala: "Ostala sam bez riječi, bila sam dirnuta koliko dobro govore njemački, a tek im je 20 i nešto godina. Čitala sam u aplikaciji da jezik znaju ali kada su progovorile....za mene je to bio divan doživljaj“, priča Krey.

Poznavanje jezika - glavni preduvjet za posao

Ona navodi da je upravo poznavanje jezika jedan od glavnih preduvjeta za pronalazak posla u Njemačkoj. Osim toga, kako kaže, svi kandidati u BiH moraju imati završen 4. stupanj medicinske škole. Ona ističe da i sa tim zvanjem postoje izvjesne razlike između obrazovanja stečenog u BiH i Njemačkoj. To je uvidjela kada su Mirela i Jasmina počele s radom jer kako kaže, u Njemačkoj je medicinsko obrazovanje više orijentirano na praksu.

Obzirom da ova bolnica u Kölnu planira dovesti još više njegovatelja iz BiH ali i iz drugih zemalja, uprava bolnice je odlučila otvoriti radionicu za njihovo dodatno obrazovanje i prilagođavanje njemačkim standardima njegovanja bolesnika.

Nostalgija...

Mirela i Jasmina su sretne što trenutno dijele stan koji im je ova bolnica privremeno i besplatno stavila na raspolaganje. Na taj način je i manja nostalgija za rodbinom u BiH. Jasmina se ipak nada da će uskoro boravišnu vizu u Njemačkoj uspjeti dobiti i njezin suprug, jer joj on najviše nedostaje: "Viđamo se otprilike svaka dva mjeseca po sedam, deset dana. Razdvojen život mi pada najteže..."

I Mireli nedostaje obitelj koja je ostala u BiH, ali i neke navike i običaji:„Da kod nekog sjediš kod kuće i piješ kavu. Ovdje se nekako usput srećeš s ljudima ako imaš vremena. Kod kuće sam imala više vremena za takve susrete. Ovdje nemaš vremena, a nemaš ni s kim." Kolege nostalgiju ne mogu kompenzirati ali je kako navodi, sretna što je tako ljubazno primljena. „Odnos je prijateljski ali se ipak zna hijerarhija", kaže ona.

"Plaća nije visoka ali je dovoljna"

Radom bh. njegovateljica su zadovoljni i pacijenti. Ruth Robei je kako kaže, sa stranim njegovateljima ponekad imala i loših iskustava. S radom Jasmine Borojević ona je vrlo zadovoljna. „Jasmina svoj posao shvaća ozbiljno, radi dobro i vrlo spretno", kaže ona.

Njegovatelji u Njemačkoj ne zarađuju mnogo. Osnovna bruto plaća je određena tarifnim ugovorom i iznosi između 1.900 i 2.200 eura. Od toga se moraju platiti porez i razni socijalni izdaci i osiguranja. Mirela i Jasmina su kako ističu, za početak vrlo zadovoljne primanjima. "Dovoljno je za normalan život - bez pretjerivanja ali i bez gladovanja", kaže Mirela Kotorić.

Susanne Krey napominje da je vrlo bitno prije dolaska u Njemačku i stupanja u radni odnos njegovatelja, individualno sagledati svoje životne okolnosti. "Život u velikim gradovima dosta skup, pogotovo stanarine koje su u posljednjim godinama drastično porasle", upozorava Krey. Sretna je kako kaže, da je nakon brojnih birokratskih prepreka uspjela zaposliti dvije njegovateljice iz BiH. I sama je kako navodi, ranije imala predrasude prema stranom medicinskom osoblju, jer nije znala kako će se ophoditi prema pacijentima: „Sada sam sretna jer njih dvije su jako otvorene i prilagodile su se našem načinu govora, tako da ne postoje nikakvi problemi u međusobnoj komunikaciji".