Prvi koraci za smanjenje useljavanja

Njemačka vlada je usvojila mjere kojima želi smanjiti useljavanje onih koji dolaze zbog siromaštva i u potrazi za boljim životom. Novim mjerama je ograničeno pravo na boravak osoba koje traže posao i to na šest mjeseci. Za zlouporabu su predviđene zatvorske i novčane kazne.

Novim mjerama koje je usvojio njemački parlament (Bundestag) je također predviđeno da općine dobiju novčane olakšice u iznosu od 25 milijuna eura. Kako bi se smanjilo dvostruko plaćanje dječijeg doplatka, on će se ubuduće isplaćivati samo uz prikazivanje tzv. poreznog broja. U borbi protiv rada na crno, njemačke institucije će ubuduće bolje surađivati.

Pojam „useljavanja zbog siromaštva“ se u javnim raspravam prije svega odnosi na Rumunjsku i Bugarsku koje od početka 2014. godine u potpunosti imaju pravo na slobodu kretanja unutar EU-a. Oni, koji se useljavaju u Njemačku zbog loših ekonomskih uvjeta u kojima žive, su uglavnom Romi. U studenom je 16 njemačkih gradonačenika kancelarki Angeli Merkel uputilo pismo u kojem su naveli popis zahtijeva s ciljem smanjenja useljavanja onih koji dolaze zbog siromaštva.

Početkom 2014. je CSU otvorila užarenu debatu, koja se vodila pod sloganom: "Tko vara, taj leti iz zemlje!" Bugarska vlada i Središnje vijeće Roma u Njemačkoj kritizirali su ovu kampanju, navodeći da već sam naziv stigmatizira i odvlači pažnju od stvarnih problema, jer, kako su naglasili, iz Rumunjske i Bugarske ne dolaze samo Romi, već i mnogi drugi.

Kako bi smirila duhove, kancelarka Angela Merkel je inicirala osnivanje Odbora, za čijim okruglim stolom se nalaze predstavnici skoro svih ministarstava. Oni bi trebali razmotriti prijedloge o tome što bi se moglo i trebalo učiniti.

Oštrija pravila protiv zlouporaba

Mjere, koje je usvojio Bundestag, su rezultat prijedloga, koje je dao spomenuti sastavljen od državnih tajnika. No, sve ove mjere nisu automatski i novi zakoni, više se radi o tome da se već postojeći preciziraju i dopune. Jednokratna financijska pomoć njemačkim gradovima i općinama u visini od 25 milijuna eura, koja je namijenjena prije svega za smještaj izbjeglica i grijanje predstavlja zapravo povećanje dosadašnje pomoći sa savezne razine. Isplata dječijeg doplatka uz prikazivanje poreznog broja trebala bi spriječiti zlouporabe i mogućnost da se zahtjevi za novcem za isto dijete postave po nekoliko puta. Riješeno je i pitanje cijepljenja djece useljenika, koji u Njemačku dolaze zbog siromaštva. Državna zdravstvena osiguranja će preuzeti te troškove. Objašnjenje za to je da je opća opasnost od infekcija smanjena, ukoliko se poveća broj cijepljenja.

Zakoni Europske unije već predviđaju zabranu ponovnog ulaska u zemlju onima od kojih prijeti opasnost ometanja javnog reda i mira. U posljednjih pet godina je izrečeno 800 takvih zabrana. Sada će to biti obuhvaćeno i zakonom a odnosi se prije svega na useljenike koji sa lažnim dokumentima ulaze u Njemačku.

Postoji mogućnost i udaljavanja useljenika, koji su došli iz neke druge zemlje članice EU-a. Europski sud je u više slučajeva potvrdio tu mogućnost. Tako je i Njemačka dosadašnje pravo na ostanak od tri mjeseca, udvostručila. Ostanak u trajanju od 6 mjeseci vrijedi međutim samo u slučaju da Služba za strance kaže da postoji izgled da useljenik iz zemlje članice EU-a dobije posao.

Najavljeni daljnji koraci

Njemačka vlada smatra da je potrebno intervenirati u slučajevima ilegalnog zapošljavanja i rada na crno. U tu svrhu mora se unaprijediti razmjena podataka između carinske službe, Ureda za registraciju poduzeća, Savezne agencije za rad i policije. U slučaju sumnje da postoji rad na crno, Ured za izdaju dozvola poduzećima stupa u kontakt s nadležnima iz carinske službe. Ministarstvo financija najavilo je i druge mjere s ciljem spriječavanja rada na crno.

Franziska Giffey, poslanica gradskog vijeća problematične berlinske općine Neukölln ukazala je na postojanje sve više poduzeća i poslodavaca, koji koriste siromaštvo u Bugarskoj i Rumunjskoj s ciljem razvijanja vlastitog modela poslovanja.

"Mjere, koje je usvojio Bundestag su međutim prvi korak u pravom smjeru", izjavila je Andrea Lindholz (CDU) i najavila nove korake. Konkretno se radi o tome treba li roditeljima, koji rade u Njemačkoj, a čija djeca žive u inozemstvu, u potpunosti isplaćivati mjesečni doplatak za djecu ili ne. S tim u svezi Lindholzova je ukazala na presudu Europskog suda od 11. studenog a koja se odnosi na pravo na socijalnu pomoć Hartz4.

Lindholz je ukazala na postojeće zakone EU-a ali i na činjenicu da pojedinačne države imaju i vlastiti prostor za djelovanje s ciljem suzbijanja prevara i zlouporaba, što njemačka vlada koristi. Time je ona odgovorila na kritike pojedinih stručnjaka koji smatraju da novi njemački zakoni nisu u skladu s evropskim.

"Probleme ne treba tabuizirati i ignorirati"

Günter Krings također iz CDU-a je s tim u svezi ukazao da je do novih regulacija došlo hitnog apela koje su njemačke općine uputile vladi. One se sada susreću s problemima smještaja useljenika iz drugih članica EU-a, školovanja njihove djece, zdravstvene njege i drugim socijalnim problemima. Obzirom na sve veći priljev izbjeglica ti problemi bi mogli kulminirati. On smatra da sloboda kretanja unutar EU-a mora postojati, ali da je ona povezana sa pravnim pretpostavkama kao postojanje radnog mjesta ili mjesta za studij.

Ulla Jepke iz stranke Ljevice smatra međutim da se ovdje radi o "populističkoj raspravi" i da se "iz topovske cijevi puca na vrapce". Upućuje pri tom na 91 slučaj zlouporabe na 400.000 useljenika iz Rumunjske i Bugarske. "Ne uvjeravajte ljude kako im drugi iskorištavaju socijalni sustav jer time preuzimate posao (populističke) "Alternative za Njemačku", izjavio je Volker Beck iz stranke Zelenih.