Putinov "Kremlj d.d."

Ruski proizvođač atomskih elektrana Atomstrojexport ponovo je u državnom vlasništvu. Trgovina oružjem Rosoboronexport, koja je u državnom vlasništvu, priopćila je da preuzima 51 posto najvećeg ruskog proizvođača titana VSMPO-Avisma. Gotovo svakodnevno ruski mediji javljaju o ponovnom podržavljivanju privatnih poduzeća ili o odgovarajućim planovima Kremlja. Pozornost je najviše usmjerena na sirovine: zemni plin, naftu, minerale, metale, ali i na automobilski sektor, zračni i pomorski promet i strojogradnju. Razlog se nalazi već u doktorskoj dizertaciji Vladimira Putina prije 10 godina. U njoj stoji: «Bez potpore države i stvaranja velikih financijsko-industrijskih holdinga nemoguće je na istoj razini konkurirati s transnacionalnim koncernima Zapada.»

Preko gospodarstva do jačeg političkog utjecaja

Drugi razlog zašto Kremlj ponovo jača državno gospodarstvo jest želja za jačanjem položaja Rusije u svijetu. O tomu govori Dimitrij Putilin, zamjenik glavnog urednika gospodarskog časopisa Fuzije i preuzimanja: «Da, to može predstavljati element politike. Rusko gospodarstvo raste, a jačanje njegovog utjecaja u svjetskom gospodarstvu pridonijet će da Rusija bude jača i na političkoj pozornici. Očito je da je to postavljeno kao cilj, a sa stajališta interesa Rusije taj cilj je vrijedan i ispravan.»
Otkako je na vlast došao Putin prije šest godina državni udio u naftnoj industriji povećao se sa 7 na preko 30 posto. Po želji Kremlja ruski veleposjednik Abramovič prodao je svoju naftnu tvrtku Sibneft Gazpromu. Državno poduzeće Rosneft postalo je vlasnikom dijela razbijenog koncerna Jukos i sad je po količini vađenja nafte na drugom mjestu u Rusiji. Zahvaljujući većinskom vlasništvu Kremlj i u nadzorne odbore postavlja osobe od povjerenja predsjednika Putina.

Putinova politika ima podršku

U Rusiji politika ponovnog podržavljivanja uglavnom nailazi na odobravanje. Malo je kritičara poput bivšeg Putinovog savjetnika za gospodarstvo Ilarionova. On govori o monopoliziranom državnom kapitalizmu i slijepoj ulici za Rusiju. Zagvornici ponovne nacionalizacije kažu da tu politiku valja promatrati s gledišta prevrata početkom 90-ih godina. Konstantin Kiselev, glavni urednik internetskih novina «Otvoreno gospodarstvo» bliskih Vladi, ovako to objašnjava: «Na mnogim područjima akcije Kremlja posljedica su straha. Nakon željezne zavjese, nakon kaotičnog razdoblja 90-ih godina bolje razumijemo da živimo u otvorenom gospodarstvu, u kojem se za sat vremena mogu dogoditi vrlo neugodne stvari ili ugodne, kao porast cijene nafte. Kremlj nastoji osigurati se.»
Upravo za sektor sirovina vrijedi da država isto tako uspješno posluje kao i privatna poduzeća, kaže urednik Putilin. Aludirajući na zatvorenog šefa Jukosa Hodorkovskog i slične Oligarhe, koji su u sukobu s Kremljom konstatira: «Iskustvo posljednjih godina pokazalo je da se te poslove ne treba prepustiti privatnicima. Oni kad privatno kasiraju profite i zarade milijarde idu u politiku. I počnu, kao što je to opisano u Demonima od Dostojevskog, predlagati neke ideje koje su za Rusiju suvišne.»