Račun bugarskoj vladi za skupu struju

"Lopovi, razbojnici, mafijo!" Tisuće prosvjednika je proteklih dana skandiralo u Bugarskoj. Isprva se radilo samo o prosvjedima zbog cijene električne energije, ali brzo se bijes okrenuo i protiv vlade.

Na papiru, cijena električne energije je najniža u čitavoj Europskoj uniji - u Njemačkoj ona košta tri puta više. Opskrbu Bugarske, nakon privatizacije dijele dva ponuđača, češki CEZ i austrijski EVN i oba neprestance povećavaju svoje cijene.

Male plaće i mirovine

Jer makar je struja još uvijek razmjerno jeftina, i prihodi Bugara su na samom dnu ljestvice u Europi: prosječna plaća iznosi oko 360 eura, a mirovine jedva 150 eura. Sve skuplja struja znači da i sve više ljudi ne mogu više plaćati svoje račune za struju i grijanje.

I to iako je vlada fiksirala cijenu kilovata - ali se ponuđači električne energije ne drže te granice. Objašnjavaju kako uz tu cijenu ne mogu poslovati bez gubitka, jer je i sustav dalekovoda u Bugarskoj beznadno zastario. Ponuđači tvrde kako u prijenosu gube 25% energije - što je tri puta više nego što je prosjek u EU-u, a taj gubitak u dalekovodima onda moraju plaćati potrošači.

Vlada Bojka Borisova je prva koja je izabrana dvije godine nakon što je 2007. Bugarska ušla u Europsku uniju. To je i prva vlada u posljednjih 16 godina koja je dala ostavku. Bugarima je cijena struje bila tek kap koja je prelila čašu. Jer se nade građana te zemlje kako će, ulaskom u EU, brzo doći do blagostanja, nipošto nisu ispunile objašnjava Marco Arnd, voditelj ureda zaklade Konrada Adenauera u Sofiji.

Petina stanovništva ispod granice siromaštva

Bugarska je, pored Rumunjske, još uvijek najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji, makar je fiskalno i jedna od najstabilnijih. Teoretski i prema gospodarskim rezultatima, ona bi ispunjavala i kriterije za prihvat eura - što nipošto nije samo po sebi razumljivo ako se pogleda na susjednu Grčku. "Ali ta fiskalna stabilnost ima i svoju cijenu: ne investira se u infrastrukturu, a ako se i ulaže, to dolazi iz fondova EU-a", kaže nam Arnd.

"Prihodi su pak izuzetno niski i već godinama nisu narasli, mirovine jedva da kome dostaju za život. Prema statistikama bugarskoga gospodarskog lista, ove veljače je u Bugarskoj 1,5 milijuna ljudi živjelo ispod praga siromaštva - to je petina stanovništva!"

Ni Johanna Deimel iz Društva za jugoistočnu Europu iz Münchena ne misli kako su računi za struju bili razlog, nego tek povod nezadovoljstvu: "To je ventil kako bi ljudi digli glas protiv socijalne neravnopravnosti. Loše gospodarsko i socijalno stanje velikog dijela stanovništva je samo dio rezultata krize u Europi. Utoliko su prosvjedi usmjereni na pravu adresu, na račun bugarske vlade."

Djetinjasto ponašanje premijera

Demiel smatra kako ostavka premijera i vlade nije nikakav čin prosvjeda jer "policija tuče njegov narod", nego je to izuzetno neodgovoran i opasan potez: "Čovjek kao Borisov i koji se pretvarao da baš sve može, sad se baca na pod kao malo dijete kad je nestalo podrške građana i kad su ljudi mirno izašli na ulice." Eskalacija nasilja na prosvjedima vodi i zemlju u veoma opasnu situaciji u kojoj je Bugarskoj potrebna "mudra i jasna vlada, a ne nekakva uvrijeđena ostavka".

Borisov u svojoj ostavci svakako slijedi i političku računicu. Popularnost njegove stranke GERB brzo opada i lako bi bilo moguće da do 7. srpnja, kada su se trebali održati redoviti izbori, više ne bi osvojio većinu. Ovom ostavkom je želio izazvati prijevremene izbore - i možda još "uhvatiti" većinu i u sljedećem mandatu.

Uskoro prijevremeni izbori?

Ali, Johanna Deimel strepi od predizborne borbe koja sada slijedi: "Bojim se da će ta borba biti veoma prljava." Borisovom GERB-u daje tek minimalnu šansu da pobijedi na izborima, ali i sluti da "sad dolazi čas za populiste i ekstremiste. Građanske stranke će imati veoma težak život."

Tehnički, bugarski predsjednik Rossen još može imenovati "tehničku" vladu i ipak raspisati izbore u redovitom roku. Ali obzirom da je Rossen bivši ministar u Borisovoj vladi, mnogi su uvjereni kako će predsjednik napraviti što mu kaže "šef" i raspisati prijevremene izbore.