Rad u mirovini: nužda ili razbibriga?
29. kolovoza 2012
Jedno priopćenje Njemačke vlade potvrdilo je nešto, što se više-manje zna već godinama: sve više i više građana se nakon odlaska u službenu mirovnu vraća na tržište rada. U usporedbi s 2000. danas je 60 posto više umirovljenika koji uz mirovnu još negdje zarađuju za život. To konkretno znači da službeno 761.000 umirovljenika, od ukupno 17 milijuna koliko ih u Njemačkoj živi, radi i to uglavnom na radnim mjestima sa skraćenim radnim vremenom. Mnogi od njih su, kako proizlazi iz priopćenja, stariji od 74 godina.
Daleko od "starog željeza"
No koji su pravi razlozi trenda porasta broja radno aktivnih umirovljenika? I dok ekonomisti smatraju da je glavni razlog poboljšano zdravstveno stanje današnjih seniora, socijalne udruge tvrde da umirovljenike na radno mjesto tjera puka neimaština. Herbert Buscher s Instituta za gospodarska istraživanja iz Hallea smatra da odgovor treba tražiti u činjenici da je stanovništvo sve starije i starije.
No današnji umirovljenici nisu oni od prije nekoliko desetljeća. "Današnji 65-togodišnjaci ni izbliza nisu automatski za 'staro željezo'", kaže Buscher za Deutsche Welle. On tvrdi da su današnji umirovljenici tjelesno i psihički u velikom broju slučajeva u vrlo dobroj formi tako da je normalno da traže neku djelatnost bilo da je na dobrovoljnoj bazi bilo da se radi o nekom radnom odnosu.
No sindikati i socijalne udruge na ovaj fenomen gledaju drugačije. Velik broj umirovljenika koji rade pokazuje da mirovine mnogima jednostavno nisu dovoljne za preživljavanje. "To je jasan pokazatelj za to da mnogi ne mogu uživati u svojoj zasluženoj mirovini, nego da su prisiljeni obavljati, često vrlo loše plaćene, pomoćne poslove", kaže Annelie Buntenbach iz uprave krovne udruge sindikata Njemačke DGB. I Ulrike Mascher iz Socijalne udruge VdK smatra da je pad mirovina "ostavio traga" na umirovljeničku svakodnevicu.
Razlike između istoka i zapada i muškaraca i žena
No ekonomisti smatraju da je vrlo teško utvrditi pravu materijalnu situaciju mnogih umirovljenika. Herbert Buscher podsjeća da mnogi, osim državne, primaju i dodatnu mirovinu od poduzeća u kojem su radili a mnogi su uplaćivali i u privatna mirovinska osiguranja. "Podatak o državnoj mirovini nije previše informativan", zaključuje Buscher.
Isto tako treba uzeti u obzir i ogromne razlike između mirovina na zapadu i mirovina na istoku Njemačke što je posljedica desetljetne podjele zemlje i ogromnih gospodarskih razlika. "Na istoku nalazimo mnoge koji su godinama uoči odlaska u mirovnu bili nezaposleni pa su tako i njihove mirovine ispale male", kaže Buscher. Na razini čitave zemlje su opet žene te koje su prošle lošije. One često, zbog preuzimanja tradicionalne uloge u obitelji, čitav niz godina izbivaju s tržišta rada pa se to stoga odražava i na visinu mirovine.
No ni današnji profili poslova više nisu oni od prije kojeg desetljeća kada se uglavnom tražila fizička izdržljivost. To se posebice odnosi na tehničke i akademska zanimanja gdje je i najviše radno aktivnih umirovljenika. Karl Brenke s Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja u Berlinu smatra da je to i jedan od pokazatelja kako pojačan rad umirovljenika nije prvenstveno plod materijalnog stanja. "Fakultetski obrazovani umirovljenici zasigurno ne rade zbog neimaštine", ističe Brenke.