Radno mjesto za glas na izborima

6. listopada 2013. godine je makedonska državna televizija prenosila izvlačenje jedne doista nesvakidašnje lutrije. Tisuće gledatelja je napeto očekivalo podne i početak izvlačenja sretnih dobitnika. I popis gostiju u studiju je ukazivao da je riječ o izuzetnom događaju jer je tamo sjedilo više ministara u vladi Makedonije.

Sretni dobitnici neće dobiti novac ili automobil, nego za mnoge stanovnike Makedonije nešto kud i kamo vrednije: zaposlenje u nekoj državnoj instituciji ili javnoj službi. Jer, u toj zemlji je stopa nezaposlenosti oko 28%, a i s prosječnim dohotkom od 350 eura Makedonija pripada među najsiromašnije države Europe.

Čitavo mnoštvo "dobitnika"

Zaposleniku u državnoj tvrtki plaća neće biti osobito velika, ali to znači konačnu egzistencijalnu sigurnost. Doduše, čitava država Makedonija već stenje pod dugovima, ali državna služba doista jest ravna dobitku na lutriji. Tim više što je na tom izvlačenju od preko 30 tisuća kandidata izvučeno čak 1.600 budućih državnih službenika.

Takva masovna zapošljavanja državnih službenika u Makedoniji nisu nikakva novina. Osobito otkako je nacionalna i konzervativna stranka VMRO-DPMNE stvorila koalicijsku vladu s albanskom strankom BDI je upravo eksplodirao broj zaposlenih u državnim institucijama i službama. Prema istraživanjima njemačke zakade Bertelsmann, u posljednjih šest godina je broj državnih službenika s oko 90.000 narastao na čak 150.000 - a treba imati na umu kako Makedonija ima ukupno samo oko dva milijuna stanovnika.

Država propada plaćajući službenike

Njemačka zaklada smatra kako je glavni cilj ovakvog zapošljavanja tek povećanje broja "lojalnih" birača vladajuće stranke i u svojem izvješću o tranziciji u Makedoniji savjetuje "borbu protiv politizacije javnih službi".

Čitava država stenje pod teretom ovakvog zbrinjavanja iz političkih motiva. Jer pored državnih službenika, makedonski proračun mora naći novca i za oko 270 tisuća umirovljenika u toj zemlji i onda još 100 tisuća osoba koje primaju socijalnu pomoć. "Državni proračun se pretvorio u socijalnu instituciju države", konstatira profesor Zoran Ivanovski sa Sveučilišta Jugoistočne Europe u Tetovu. "Jedino što je važno jest da zaposlenici dobiju svoje plaće."

Oko 15% državnog proračuna ide u plaće državnim službenicima, ali zapravo niti to nije konačan iznos. Jer u nekim državnim institucijama i po 90% dobivenih sredstava odlazi u plaće namještenika. Utoliko je i smisao takvih zapošljavanja zapravo da država kupuje socijalni mir, a uz to je dobrodošao i sporedni učinak. Jer svatko tko je zaposlen na takav način će onda uredno i vjerno na sljedećim izborima zaokružiti stranku koja mu je i osigurala posao.

Čak i da hoće raditi ...

Ako nekoga možda zanima, što onda radi to mnoštvo novih državnih službenika, odgovor je razmjerno jednostavan: gotovo ništa. Kako javljaju makedonski mediji, mnogi od tih novozaposlenih uopće niti ne idu na posao, makar primaju punu plaću. Razlog je jednostavan: čak i da žele nešto raditi, za njih nema mjesta u već prepunim uredima državnih službi.

Na službeni upit, makedonski zavod za zapošljavanje tvrdi kako je "većina novozaposlenih raspodijeljena u različite institucije". Ali gdje i u kojem broju, na to pitanje nema odgovora.

Biljana Jovanovska, bivša direktorica makedonskog Zavoda za zapošljavanje tvrdi kako je to jasna politika vladajuće stranke VMRO-DPMNE kako bi "kupila" glasove na predstojećim izborima. "Takvi natječaji za zapošljavanje postaju osobito učestali kad se približavaju nekakvi izbori. Cilj je povećati broj potencijalnih birača vlastite stranke", tvrdi Jovanovska.

"Liste" birača

Štoviše, makedonski mediji su doista i otkrili kako državni službenici dobivaju zadatak naći određen broj birača, praktično pod svaku cijenu. Novinarke u međuvremenu ugašene televizijske postaje A1 Nataša Stojanovska i Saska Cvetkovska su 2011. otkrile stranačke liste vladajuće VMRO-DPMNE gdje nisu bila samo imena osoba koje su "dužne" glasovati za tu stranku, nego i osoba koje su dužne osigurati još određen broj, na primjer deset drugih glasova među prijateljima i rodbinom.

"Taj slučaj 'Lista' nije otkrio ništa novo, nego je samo dokazao ono što su svi već odavno znali. U Makedoniji postoji čitav sustav kupovanja glasova", tvrdi novinarka Cvetkovska. Većina osoba na tim popisima je prije toga dobila posao u nekoj javnoj službi ili instituciji, a u telefonskom razgovoru s novinarkama su priznali kako su se obvezali osigurati određen broj birača za stranku, inače bi mogli izgubiti posao.

"Ljude se ucjenjuje njihovim radnim mjestima, mjestima njihovih sinova, kćeri, unuka...", objašnjava Cvetkovska. Državno tužilaštvo je i formalno pokrenulo istragu, ali nitko nikad nije kažnjen.

"Sustav je izvan svakog nadzora"

Čitava farsa se neumorno nastavlja. U travnju Makedonija bira predsjednika i tek što je makedonski parlament odredio termin izbora početkom veljače, u novinama se pojavilo čitavo mnoštvo oglasa za nova radna mjesta u javnim službama. Prema službenim navodima, planira se dodatnih 4.000 "subvencioniranih radnih mjesta" za osobe koje će biti zaposlene u privatnim poduzećima, ali čije će plaće biti potpomognute iznosom iz državnog proračuna.

Na kritike oporbe, makedonski predsjednik vlade i predsjednik stranke VMRO-DPMNE Nikola Gruevski tek paušalno odgovara kako "ne raspolaže nikakvim saznanjima da je negdje prekršen zakon." U Makedoniji dakle nema ničeg novog, smatra novinarka Saska Cvetkovska: "Čitav sustav je izvan svakog nadzora. Nema nikakve razlike između države i vladajuće stranke. Bit ću iznenađena ako se tu nešto promijeni."