Raketni štit za Hrvatsku nije dodatno financijsko opterećenje
14. listopada 2010U svim dosadašnjim rasprava Hrvatska je podržavala izgradnju antiraketng štita, a političku odluku o daljnjem razvoju donijet će najviše državno vodstvo na summitu u Lisabonu ove godine. Tako kaže hrvatski ministar obrane Branko Vukelić. On je u Bruxellesu rekao da za Hrvatsku ovaj štit ne predstavlja nikakav novi financijski teret, niti otvara mogućnost postavljanja instalacija na području Republike Hrvatske. "Štit je nešto što je u interesu svih članica NATO-a, jer je to zaštita od svih mogućih ugroza", poručuje hrvatski ministar obrane.
Dio strateškog nacrta bio bi dogovor da se raketni štit kojeg je SAD planirao samo za Europu, postane projekt NATO saveza. Potrebno umrežavanje članica NATO-a u idućih deset godina koštao bi 200 milijuna eura. Troškove u milijardskim iznosima potrebne za sam antiraketni sustav snosio bi SAD. NATO želi potaknuti i Rusiju da se uključi u obrambeni sustav koji je predviđen prije svega za obranu raketnih napada iz Irana.
Raketni štit se finacira iz NATO-vog proračuna
Koliko bi antiraketni štit koštao Hrvatsku i kako se on uopće financira, pojašnjava ministar Vukelić. „Raketni štit se financira iz budžeta NATO-a u kojeg uplaćuju sve članice. Nema nikakvih dodatnih financijskih opterećenja za Hrvatsku“.
U situaciji u kojoj se nalazi Hrvatska, nalaze se i mnoge druge članice NATO-a koje su najavile smanjenje svojih izdataka za obranu. Glavni tajnik Saveza Anders Fogh Rasmussen sam je ovo stanje opisao kao «trenutak, kad se više ne reže salo nego se režu mišići i kosti».
Hrvatska štedi
„Hrvatska štedi, shodno gospodarskoj situaciji u kojoj se nalazi zemlja, kada je riječ o obrambenom sustavu i članstvu u NATO savezu i obvezama, članaricama i obvezama koje Hrvatska ispunjava u misijama, Hrvatska nije ugrozila nikakvo funkcioniranje niti oružanih snaga u Republici Hrvatskoj niti hrvatskih misija diljem svijeta“, ističe ministar Vukelelić.
U 61.godini postojanja NATO prerađuje svoju strategiju. Dosadašnja strategija potječe još iz 1999. godine, a nova bi se trebala usvojiti 19.studenog u Lisabonu. Ministri obrane su se dogovorili o štednji Saveza, od smanjenja broja djelatnika NATO-a sa 12.500 na 9.000, do smanjenje broja agencija sa 14 na tri, te stožera sa 11 na sedam.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: S. Kobešćak