Raste pritisak na Angelu Merkel

Slika kancelarke Angele Merkel kao svima drage političarke je tijekom prošle godine zbog izbjegličke krize poprilično potamnila. Poziv „Merkel mora otići“ koji se otada čuje širom zemlje – među pripadnicima Alternative za Njemačku (AfD) i drugim kritičarima – ranijih godina je bio nezamisliv. Merkel je inscenirala sebe kao „kancelarku izbjeglica“. Zbog toga joj mnogi Nijemci odaju priznanje, ali mnogi i negoduju.

Proteklih tjedana ta polarizacija mišljenja se polako smirila. To je bilo u direktnoj korelaciji s drastičnim smanjenjem broja izbjeglica poslije zatvaranja Balkanske rute. U medijima izbjeglice više nisu bile glavna tema, a naklonost građana demokršćanima (CDU) je porasla. Angeli Merkel je dobro došla i borba za vlast unutar AfD-a. Rukovodstvo te stranke je pokazalo da je spremnije na svađu nego na timski rad. A to se negativno odrazilo i na rezultate anketa o popularnosti AfD-a.

Napadi u Njemačkoj izvršeni posljednjih dana ponovo mijenjaju situaciju. Jer, u njemačkoj javnosti Merkel i izbjeglice su nerazdvojni pojmovi. A pošto su se izbjeglice – u najširem smislu – ponovo našle u negativnim vijestima, i pritisak na Merkel će se pojačati.

Bez obzira na to jesu li napade u Würzburgu, Münchenu, Reutlingenu ili Ansbachu izvele izbjeglice i imaju li oni islamističku pozadinu, mnogi ne žele, ili neće, raditi razliku između te dvije vrste počinitelja. I zato trpaju u isti koš strance, migrante, izbjeglice i Nijemce iranskog porekla. A kada napadi učestaju, kao što je to bio slučaj ovih dana, nije daleko ni izbijanje kratkog spoja u glavi.

Mentalnu podršku takvim biračima pruža AfD, jer takvi događaji samo navode vodu na njegov mlin. Uvijek smo govorili da nekontrolirano doseljavanje predstavlja opasnost – tipična je rečenica kakva se može pročitati na stranicama članova te stranke na društvenim mrežama. Oni tvrde da je za sve kriva Merkel zato što je htjela otvorene granice.

Kancelarka je trenutno na godišnjem odmoru u Uckermarku gdje je i odrasla. Naravno da je ona uvijek na dužnosti, kažu. Da se u stvari i ne može isključiti iz aktualnih događaja. Jer, pored nasilja u Njemačkoj, i puč u Turskoj je uzdrmao dogovor EU-a i Turske oko izbjeglica.

Za godinu dana se održavaju novi parlamentarni izbori. Merkel nije rekla hoće li se ponovo kandidirati za najvišu dužnost. Njena odluka će vjerojatno ovisiti o tome kako će se dalje razvijati situacija s izbjeglicama. Jedan veći teroristički napad, poput onih u Parizu ili Bruxellesu, bitno bi smanjio vjerojatnost da Merkel ostane na vlasti.

Što se tiče AfD-a – već u rujnu bi moglo biti napeto. Jer, baš u kancelarkinoj rodnoj pokrajni Meklenburg-Zapadno Pomorje AfD bi mogao pobijediti na izborima za pokrajinski parlament. Ta stranka još uvijek poprilično zaostaje za demokršćanima, no taj zaostatak će se smanjiti ako bude još napada, svejedno imaju li islamističku pozadinu ili ne. A i borbe za vlast unutar AfD-a bi, prema želji predsjednice stranke Frauke Petry, trebale biti okončane narednih tjedana.