Raste zanimanje za autorima iz jugoistočne Europe
24. ožujka 2010
Kako prevesti njemačkog pisca Franza Kafku na deset jezika zemalja jugoistočne Europe? Ideja koja je 2006. djelovala naivno, dvije godine kasnije je uz pomoć partnera iz Austrije i Švicarske realizirana, a danas rađa plodom. Za samo dvije godine prevedeno je 60 knjiga, dok se na prijevodu 140 knjiga još radi, kaže Antje Contius, voditeljica projekta ”Traduki”.
”Nakon svega što se dogodilo u jugoistočnoj Europi, htjeli smo na neki način razbiti taj muk između zapadne Europe i Balkana. Otvaranje novog dijaloga bio je naš veliki izazov. Ujedno je to bio i veliki čvor za zemlje zapadne Europe, jer, na primjer, Njemačka, Austrija i Švicarska nikada još nisu zajedno radile na državnom nivou kako bi promovirale svoju književnost na njemačkom jeziku”, kaže Contius.
Poštuju se jezične razlike
Prevodi se 150 knjiga s njemačkog, 25 balkanskih djela na njemački, a preko 50 knjiga su prijevodi između jezika zemalja jugoistočne Europe. Tako je danas djela makedonskog liričara Nikole Madžirova moguće čitati na hrvatskom, a hrvatska djela Sibile Petlevski na makedonskom. Djela i autore iz jugoistočne Europe predlažu nacionalne izdavačke kuće, a što će od predloženog biti prevedeno, odlučuje njemačko-austrijsko-švicarski žiri koji se sastaje tri puta godišnje, objašnjava Antje Contius.
”Ovaj program među zemljama jugoistočne Europe ima velik odjek, jer smo u posljednje dvije godine uspjeli organizirati dva manja književna festivala. Posjetili su ga autori iz svih deset zemalja, koji se od rata na Balkanu nisu međusobno susretali”, priča Contius.
Njemačka književnost teška Hrvatima
Inicijatori ”Tradukija” svjesni su, kažu, stručnih polemika i nesuglasica koje se vode oko jezika spomenutih zemalja. Stručna literatura Jürgena Habermasa s njemačkog se prevodi samo na jedan od ovih jezika: srpski, bosanski, hrvatski i crnogorski. Knjige za djecu i mlade i beletristika pak se prevode na svaki jezik pojedinačno. ”Leipziškog autora Clemensa Meyera dali smo prevesti i na srpski i na hrvatski jezik. Kada čitate suvremenu književnost, uočavate razliku između ova dva jezika. Poštujemo činjenicu da su određeni jezici postali nacionalni jezici”, ističe Contius.
Ni izbor autora s njemačkog govornog područja u zemljama jugoistočne Europe nije isti. Dok u Hrvatskoj vlada stav da je njemačka književnost teška, u Bosni i Hercegovini je ona mnogo popularnija. Albanske izdavačke kuće preferiraju modernu klasiku, koje u Albaniji zbog cenzure skoro da i nije bilo, objašnjava Contius. A kako strani izdavači prihvaćaju knjige autora iz jugoistočne Europe?
”Raste potražnja, senzibilnost i otvorenost izdavača iz Njemačke, Austrije i Švicarske. Postali su svjesni da i u zemljama jugoistočne Europe ima uzbudljivih tekstova i knjiga, te odličnih autora. Nadam se da će književnost iz ovog dijela Europe postati još poznatija, posebno iduće godine kada Srbija bude počasni gost na Međunarodnom sajmu knjiga u Leipzigu”, riječi su voditeljice.
Mrežu ”Traduki” zajedno su pokrenuli Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, Austrije i Švicarske, Švicarska fondacija za kulturu ”Pro Helvecija”, kulturni centar ”KulturKontakt Austrija”, Goethe-Institut te zaklada ”S. Fischer”.
Autorica: Selma Filipović
Odg. urednica: Marijana Ljubičić