160611 D Cyber-Abwehrzentrum

Hakerski napadi na francusko ministarstvo financija, digitalni pokušaji špijunaže američkog koncerna za proizvodnju oružja Lockheed-Martin, cyberski napadi na banke s osjetljivim podacima Međinarodnog monetarnog fonda, hakersko provaljivanje i krađa podataka Sonya i Googlea - vijesti samo posljednjih tjedana pokazuju u kojoj mjeri je cyberski rat već prisutan među nama. To je i razlog zbog čega je njemačka vlada odlučila u Bonnu otvoriti Nacionalni centar za obranu od cyberskih napada, objasnio je njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrichs: „Digitalno umrežavanje čini naše kompjuterske sustave ranjivima. A njihovu dostupnost i otvorenost sve više zloupotrebljavaju kriminalci koji djeluju u međunarodnim razmjerima."

Pritom je Njemačka ovisna o neometanom funkcioniranju svoje informacijske infrastrukture. Razmjena digitalnih podataka vrlo je proširena na svim poljima kako društvenog života tako i u gospodarstvu. Potvrda tih navoda je upravo ovih dana objavljen izvještaj Njemačke udruge digitalne privrede u kojem se navodi da je prošle godine po prvi puta ostvaren promet veći od 100 milijuna eura. S tendencijom rasta.

Asimetrični hakerski napadi

Digitalni svijet je pritom gotovo kao stvoren za tzv. asimetrične napade - to znači za napade na velike i skupe sustave relativno jednostavnim i lako dostupnim sredstvima. I pritom su napadači uvijek u prednosti, objašnjava Hartmut Isselhorst iz Njemačkog ureda za sigurnost informacijske tehnike, BSI: „Onaj tko napada treba samo jedna mala ulazna vrata kao bi bio uspješan. A onaj tko se brani - on mora zatvoriti baš sva vrata, a to je izuzetno teško i skupo."

Tim više što broj štetnih programa i s time povezane rupe u siguronosnim sustavima rastu iz dana u dan, objašnjava ministar Friedrich: „Mi imamo prosječno svake dvije sekunde neki novi štetni program u mreži - recimo neku novu varijantu već poznatog virusa, crva ili trojanca. Prosječno se dnevno tim programima zarazi 21.000 web-stranica." Posebno je problematično pritom da se gotovo svaki kućni kompjuter može zaraziti tim programima bez da vlasnik o tome išta zna. Samo surfanje zaraženim stranicama je često već dovoljno.

Pitanje nacionalne sigurnosti

Da bi se spriječila šteta kako za njemačku državu tako i za njemačku privredu, Vlada je početkom godine donijela Strategiju za uspostavu sigurnosti digitalnih mreža. Nacionalni centar za obranu protiv cyberskih napada je njezin središnji dio. Taj centar sa sjedištem u Bonnu koordinira rad različitih njemačkih službi - od Ureda za zaštitu ustavnog poretka, preko saveznog kriminalističkog ureda sve do Njemačke izvještajne službe BND. Na čelu koordinacijskog centra je Savezni ured za sigurnost informacijske tehnike koji sam zapošljava preko 500 kompjuterskih stručnjaka. Cilj bonskog centra je da na vrijeme prepozna i spriječi opasnosti od cyberskih napada. Tu je posebno važna tzv. "kritična infrastruktura" - opskrba električnom energijom i vodom ili telekomunikacijski sustavi, objašnjava Friedrich: „Oni su prvi cilj cyberskih napada. Tako smo prije dva tjedna imali hakerski napad na francuskog opskrbljivača strujom EdF.“

Sada osnovani Centar nije pritom nova državna služba - prije svega se radi o boljoj i učinkovitijoj koordinaciji rada već postojećih službi. A posebna se pažnja posvećuje suradnji s privredom: po riječima Predsjednika Njemačkog ureda za sigurnost informacijske tehnike Michaela Hangea, 80 posto cjelokupne kritične infrastrukture se nalazi upravo u gospodarstvu.

Autor: Matthias von Hein (za)

Odg. ur.:D. Dragojević