Rat riječima između Atene i Berlina

Grčki ministar financija Yanis Varoufakis rado i bez dlake na jeziku govori svojim europskim kolegama što misli, ali se ipak uvrijedio kad je netko i njemu rekao što misli, osobito zato jer je to bio njemački ministar financija: "Gospodin Schäuble mi je rekao da sam izgubio povjerenje njemačke vlade", izjavio je grčki ministar na tamošnjoj televizijskoj postaji Mega TV. "Ja sam mu rekao da to povjerenje nikad nisam niti imao, ja imam povjerenje grčkog naroda."

Povrh toga je Grčka već poduzela diplomatske mjere u Berlinu kako bi se požalila na navodne omalovažavajuće izjave njemačkog ministra. Ministar Schäuble pak uzvraća kako ne zna o čemu govori njegov grčki kolega: "Ne, ja nisam uvrijedio svoga kolegu", tvrdi njemački ministar ovog tjedna u Bruxellesu. Ali odnosi su i više nego napeti.

Osim Njemačke, grčkom ministru financija je za nevolje u Grčkoj kriva i Europska središnja banka. "Iz mog očišta, ESB slijedi politiku prema mojoj zemlji u kojoj nam ne daju zraka da dišemo", izjavio je Varoufakis. U tim optužbama protiv čuvara eura nije usamljen u trenutnoj grčkoj vladi: nedavno je i grčki predsjednik vlade Tsipras optužio ESB kako Grčkoj "drži uže oko našeg vrata".

Njemački član vijeća ESB-a i predsjednik Njemačke središnje banke Jens Weidmann je morao odgovoriti kako "nije Europska središnja banka kriva što Grčka nema pristupa međunarodnom tržištu kapitala". A povrh toga, usprkos svim tim optužbama, ESB ipak nije učinio Grčkoj ono što bi mogao: zatvoriti joj dotok novca. Štoviše, upravo je odobrena još jedna tranša hitnih kredita od preko 600 milijuna eura kako bi grčke banke ostale likvidne.

Syriza bi trebala poslužiti kao primjer?

Jorgo Chatzimarkakis je političar s dvije domovine: bivši zastupnik EP-a je i političar njemačkih liberala i stranke Grčkih građana Europe. Ujedno je i posebni veleposlanik Grčke u Njemačkoj i nimalo mu se ne sviđa ovaj rat riječima. Optužuje Berlin da ovu vladu u Ateni "namjerno drži pod vodom" i kako se onda ne treba čuditi na reakcije iz Grčke. U tjedniku Focus pak tvrdi kako se vrši pravi pravcati mobing protiv grčkog ministra financija Varoufakisa. To je uzelo svoju dinamiku "koja sada nikome ne pomaže", žali se Chatzimarkakis.

Jer i on upozorava kako se srpanj neumoljivo približava. Tada će onda i konačno završiti posljednji paket pomoći Grčkoj koji je prije dva tjedna opet produžen i gotovo svi u Europskoj uniji misle kako će Grčkoj opet trebati nove milijarde. Zato posebni veleposlanik misli kako nije dobro da sad "trujemo raspoloženje" - makar nije jasno na koga tu misli: na Atenu, Berlin ili oboje.

Povrh toga je i on uvjeren u svojevrsnu teoriju zavjere: "Želi se od grčke Syrize stvoriti primjer drugima, učiniti je smiješnom kako bi se upozorili i drugi (dakle birači u Španjolskoj i Portugalu) da se ne upuštaju u takve eksperimente." U Grčkoj se pak dobro čuje kada njemački ministar Schäuble uporno govori o "trojki" (EK, ESB i MMF) koja nadzire Grčku, makar nova grčka vlada radije koristi "novoriječ" za taj nadzor i naziva ih tek "institucije".

Nadzornici nisu poželjni u ministarstvima

S druge strane, predstavnici te "trojke" ili pak "institucija" su opet u Ateni i tamo su morali shvatiti kako nipošto nisu dobrodošli. Do sad su uglavnom knjige troškova i prihoda provjeravali u samim grčkim ministarstvima, ali ovaj put moraju sjediti u svojem hotelu gdje su im donijeli memorijske kartice s navodnim novim podacima grčkoga gospodarstva. Posebni grčki veleposlanik apelira na "razumijevanje" zbog takvog postupka, jer u grčkoj javnosti mjere i ponašanje "trojke" u prošlosti nipošto nisu uživali samo podršku. Povrh toga i Chatzimarkakis povlači pitanje ratne odštete Njemačke Grčkoj (Grčki spas - u ratnoj odšteti?), mada i sam priznaje kako je sporazumom o ujedinjenju Njemačke uglavnom riješeno to pitanje.

Ovih dana i grčki premijer Tsipras opet putuje kroz Europu i europske institucije. Svečano je potpisao sporazum o suradnji s organizacijom OECD gdje je pokušao sve uvjeriti kako je Grčka "sposobna ispunjavati sve obveze". No i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj na svojoj internetskoj stranici ima knjižicu "Put u gospodarsku obnovu" u kojoj je na samo dvadesetak stranica nabrojano gotovo sve što je potrebno, od reforme poreznog i mirovinskog sustava, preko smanjivanja državne birokracije pa do prijedloga za oživljavanje gospodarstva. Sve je gotovo, sa slikama i grafikonima - jedini je problem i provesti ono što tamo piše.

Jer bez obzira što grčki premijer Tsipras, ne na kraju zbog svojeg prkosnog stava prema europskim institucijama, u međuvremenu uživa podršku mnogih stanovnika Grčke koji nisu glasovali, to ne mijenja ništa na redoslijedu otplata koje Grčka mora obaviti. A to su veoma neugodne svote: 13.3. treba biti uplaćeno 335 milijuna eura, 16. ožujka Atena treba platiti 558 milijuna eura, a 20. ovog mjeseca opet još 335 milijuna eura.

I usprkos uvjerenju grčkog premijera kako njegova zemlja može podmirivati sve obveze, posebni veleposlanik Chatzimarkakis u to ipak nije posve siguran: "Ne znam može li. Nadam se."