Rat u Ukrajini: duga ruka Moskve u Njemačkoj

„Rat Rusije protiv Ukrajine znači i prekretnicu za unutarnju sigurnost", rekla je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser predstavljajući u Berlinu izvještaj Ureda za zaštitu ustavnog poretka za prošlu godinu.

Pored nje je Thomas Haldenwang, šef Ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV), odnosno unutarnje tajne službe. Prijetnje koje predstavljaju ruske špijunske aktivnosti su ponovo porasle, naglasio je on.

Kao odgovor na to, Njemačka je ubrzo nakon početka rata protjerala 40 ruskih diplomata koji su bili akreditirani u veleposlanstvu u Berlinu, a osumnjičeni su za špijunažu. Unatoč tome, šef BfV-a u budućnosti očekuje više pokušaja utjecaja od strane Kremlja.

Putin je opasniji od Kine

„Čak i ako takve mjere kratkoročno imaju učinka, Rusija će prilagoditi svoje metode i u budućnosti postupati na tajniji i agresivniji način." Kad to kaže, Haldenwang misli na kibernetičke napade i ilegalne časnike tajne službe koji bi se mogli kretati Njemačkom s lažnim identitetom. A u usporedbi s drugim zemljama, posebno Kinom, on smatra da je Vladimir Putin opasniji.

Općenito gledano, kaže on, moglo bi se reći da su ruske službe robusnije i da koriste sva sredstva, ponekad i takva za koja mislite da ih ima samo na filmu. „U krajnjem slučaju, ruske tajne službe su u stanju ubijati i ljude", tvrdi šef BfV-a.

Sve više ruske propagande

Ured za zaštitu ustavnog poretka također je zabrinut zbog sve veće propagande Kremlja u Njemačkoj. To uključuje proruske grupe koje odobravaju ilegalni agresorski rat u Ukrajini. Njihov cilj, kao i cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina je sljedeći: pridobiti ljude iz bivšeg Sovjetskog Saveza koji sada žive u Njemačkoj.

„Putin tu skupinu ljudi vidi kao 'svoje Ruse', ljude na koje želi utjecati", ukazuje Thomas Haldenwang. Međutim, on kaže da dijaspora u Njemačkoj koja govori ruski jezik uglavnom nije podložna ruskoj propagandi.

Najveća prijetnja: desni ekstremisti

Mješovita slika se pojavljuje kada se promatra ljevičarski ekstremistički spektar. Prema izvještaju njemačke tajne službe, rat se tamo oštro osuđuje. „Međutim, dijelovi te scene ne smatraju samo Rusiju agresorom, već i NATO, SAD i uopće Zapad ili imperijalizam opisuju kao uzrok rata", kaže Haldenwang.

I kod desničarskih ekstremista Ured za zaštitu ustavnog poretka bilježi pokušaje zlouporabe ovog agresorskog rata. „Međutim, ti se provokatori nisu uspjeli mobilizirati širom zemlje za svoje akcije."

Ipak, desničarski ekstremizam ostaje najveća prijetnja slobodnom, demokratskom poretku i sigurnosti, naglašavaju i Thomas Haldenwang i ministrica Nancy Faeser.

Njihov zaključak glasi: prijetnja od špijunaže, kibernetičkih napada i kampanja dezinformacija se povećala – uglavnom od strane Rusije od početka rata u Ukrajini. Ali prate se i aktivnosti drugih zemalja: Kina, Iran, Sjeverna Koreja i Turska.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu