Rat u Ukrajini i eurointegracije: bez prečaca za Balkan

Vojna agresija Rusije na Ukrajinu dovela je do nove geopolitičke realnosti u Europi. Pritom je Europska unija bila prisiljena na izvanrednu situaciju odgovoriti nizom izvanrednih mjera, uključujući i to da, po prvi put u svojoj povijesti, vojno pomaže strani u ratnom sukobu.

I upravo u tom trenutku su u Bruxelles stigli i zahtijevi Ukrajine, Moldavije i Gruzije za prijem u članstvo.I predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je prije nekoliko dana čelnicima EU uputio službeni zahtjev za razmatranje dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH. Na opće iznenađenje je i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, komentirajući  sastanak s njemačkom šeficom diplomacije Annalenom Baerbock (10.3.22.), izjavio da je  postavio pitanje može li zbog situacije u Ukrajini i Bosna i Hercegovina dobiti kandidatski status u EU, naglasivši kako je cilj "da se uz posredovanje Njemačke pokaže što se može uraditi" . Dodao je i kako je njemačkoj ministrici rekao: "Nemamo secesionističke planove u BiH".

Zemlje-članice već su naložile Europskoj komisiji da izradi „mišljenja" o pristiglim kandidaturama, a u Bruxellesu kažu da od šefova vlada i zemalja EU-a, koji se u četvrtak (10.3.) sastaju u Parizu, očekuju dodatna uputstva o tome kako bi taj proces trebao izgledati za zemlje Istočnog partnerstva.

„Lideri EU-a bi mogli Ukrajini ponuditi različite oblike partnerstva, uključujući i perspektivu članstva, ali ne i neki pretjecajni trak ili čak hitan prijem", navodi se u Bruxellesu pred sastanak u Versaillesu.

Perspektiva za Ukrajinu, ali ne i ubrzan proces

Iz Europske unije ovih dana stižu jednoglasne poruke razumijevanja i podrške za težnje priključenju EU-u iz Ukrajine, Gruzije i Moldavije, ali primjetne su i izvjesne razlike u stavovima kada je riječ samom o procesu proširenja.

„Ukrajina pripada Europskoj uniji, i mi želimo da se ta zemlja pridruži", odlučna je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Predsjednik Europskog vijeća, Charles Michel, uz više opreza ocjenjuje da EU s Kijevom već ima snažan sporazum o pridruživanju koji bi se „mogao pojačati".

A, iako kaže da Ukrajina ima jasnu europsku perspektivu, šef diplomacije EU-a, Joseph Borrell, ocjenjuje da samo „članstvo trenutno nije na dnevnom redu“. „Članstvo je nešto što bi trebalo doći u narednim godinama, a mi tražimo odgovor za naredne sate", poručuje Borrell.

U Bruxellesu ukazuju na to da odluke o proširenju nisu samo stvar geopolitike ili solidarnosti s Ukrajinom, već i osjetljivo pitanje unutrašnjeg uređenja EU-a o čemu članice imaju različite stavove.

Utjecaj rata u Ukrajini na eurointegracije

Nova politička rasprava unutar EU-a o proširenju odvija se u svjetlu rata u Ukrajini i upozorenja o mogućem „prelijevanju" podrivajućeg utjecaja Rusije na sebi susjedne zemlje i Zapadni Balkan. Tu su i pozivi zvaničnika EU-a da se strateškim investiranjem u očuvanje mira odnosno smanjenjem ruskog utjecaja očuva stabilnost čitave Europe. I vodeći političari zemalja Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine, Gruzije i Moldavije, naglašavaju da je put ka članstvu u EU put ka stabilnosti, pomirenju i prosperitetu.

U Centru za europske političke studije (CEPS) iz Bruxellesa ipak ocenjuju da će EU za sada „vjerojatno igrati na dobijanju vremena“ kroz proces izrade mišljenja Europske komisije, kako bi ptičekao daljnji razvoj situacije u Ukrajini. Mogući scenariji, prema mišljenju Michaela Emersona, analitičara CEPS-a, kreću se od nastavka ratnih sukoba, preko primirja, podjele Ukrajine i povlačenja ruskih snaga, pa do poraza Rusije ili, što je „najmanje vjerojatno", predaje Ukrajine i uspostavljanja marionetskog režima u Kijevu.

„Rat će pojačati pritiske kako bi se unaprijedio proces pridruživanja Balkana, te ideje učinio relevantnim za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, kao i za šest država Zapadnog Balkana (Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija). Može doći do de facto spajanja zapadnobalkanskih i istočnoeuropskih procesa, pod pretpostavkom da Ukrajina opstane", kaže Emerson.

On podsjeća i na otvoreno pismo kojim su 11 članica EU već podržale hitnu perspektivu pristupanja Ukrajine, kao i na poziv CEPS zvaničnicima institucija EU da Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju „u potpunosti integriraju u postojeće procedure proširenja" koje bi trebalo „modificirati i nadograđivati i u interesu Zapadnog Balkana".

Kriteriji ostaju

U Bruxellesu kažu i da su svjesni da će zemlje-članice EU-a, koje zagovaraju pridruživanja Zapadnog Balkana, svakako „iskoristiti novonastalu situaciju“ i tražiti brže pristupanje zapadnobalkanske šestorke.

„To može donijeti novi zamah prijemu Zapadnog Balkana, ali zemlje-članice koje inzistiraju na ispunjavanju kriterija za ulazak u EU nastaviće to činiti, bez obzira na novu geopolitičku realnost", zaključuje se u Bruxellesu.

Premijeri Slovenije Janez Janša i Poljske Mateuš Moravjecki, pozvali su lidere EU-a da izrade plan po kojem bi Ukrajina, Gruzija i Moldavija, ali i zemlje Zapadnog Balkana, do 2030. godine ušle u Uniju.

U Europskoj komisiji, koja ima izvršnu ulogu u procesu proširenja, odgovaraju da se za sada ništa ne mijenja u dosadašnjem pristupu Unije, ali i napominju da politička volja zemalja-članica može utjecati na dinamiku puta ka članstvu u EU – ubrzati ga, ali i usporiti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu