Ratovi u Iraku, Afganistanu i Pakstanu odnijeli 225.000 života
1. srpnja 2011
"Troškovi jedog rata ne prestaju kad prestanu borbe", kaže voditeljica istraživanja na Institutu Watson Sveučilšta Brown, Catherine Lutz. Do sad nitko nije izračunao koliko su sveukupno iznosili troškovi za ratove koje je SAD vodio nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001.
Novi podaci
Skupina od 20 gospodarskih stručnjaka, pravnika i politologa Sveučilišta Brown sada je izračunala te ratne troškove za SAD uključujući i kamate. Do danas oni su iznosili između 3,2 i 4 bilijuna dolara. U to su uračunate i isplate ratnim veteranima i troškovi njihovih kompliciranih medicinskih tretmana. I godišnja vojna pomoć Pakistanu, koja se inače ne računa ni u kojoj ratnoj računici, ušla je u ove izračune. Voditljica projekta Catherine Lutz objašnjava: "Želimo javnosti pružiti dodatne informacije. Jer prije svega ovdje u SAD-u učesnici otvorene javne rasprave ne raspolažu uvijek točnim podacima. Bez obzira radi li se o proračunskim i financijskim vrijednostima ili o broju žrtava."
U kojoj mjeri visokozadužena Amerika mora trošiti samo za otplatu ratnih kredita pokazuje podatak o 185 milijardi dolara koliko do sad iznose samo kamate. Do 2020. godine, taj bi iznos mogao porasti na bilijun dolara, ovisno o tomu u kojem će se obliku razvijati vojni angažman na Hindukušu.
Do sad objavljen broj žrtava u statistikama, prema mišljenju autora ovog istraživanja, izračunat je na prilično konzervativan način. Tako se polazi od najmanje 137.000 ubijenih civila u Iraku i Afganistanu. Tomu se mora pribrojiti 31.000 mrtvih američkih vojnika i onih koji su s Amerikancima surađivali. Sva tri rata su za posljedicu imala 7,8 milijuna izbjeglica.
Argument za povlačenje
Kad se radi o unutarnjoj politici, novoobjavljeni financijski izračuni voda su na mlin onih koji se u upravo započetoj američkoj predizbornoj kampanji zalažu za što skorije okončanje vojnih angažmana na Hindukušu. SAD želi sadašnji kontingent svojih snaga u Afganistanu u roku od godinu dana smanjiti za trećinu. Do kraja 2012. SAD želi iz Afganistana povući po mogućnosti sve svoje vojnike. U Njemačkoj i ostalim članicama NATO-a rasprava o rasporedu povlačenja snaga iz Afganistana još nije zaključena.
Catherine Lutz objašnajva i zbog čega su ratovi u Iraku i u Afganistanu obuhvaćeni u istom istraživanju: "Bushova vlada je američkim građanima rat u Iraku opravdala time da će on SAD učiniti sigurnijim od mogućih budućih terorističkih napada. Zbog toga taj rat spada u istu kategoriju i to ne samo za tadašnju vladu već i za dijelove javnosti".
Ovo istraživanje financirala je Zaklada Eisenhower, nazvana prema bivšem američkom predsjedniku Eisenhoweru koji je u svom oproštajnom govoru 1961. kritizirao "neopravdano velik utjecaj vojno-industrijskog kompleksa" u SAD-u. Eisenhower je tijekom Drugog svjetskog rata bio glavni zapovjednik Savezničkih snaga u Europi.
Autor: Daniel Sscheschkewitz/ S. Kobešćak
Odg. ur.: N. Kreizer