Rebalans i prijetnje štrajkom
18. kolovoza 2010Krajem kolovoza pred saborskim bi se zastupnicima trebao naći prijedlog rebalansa državnog proračuna. Po ministarstvima se odrađuje velik posao rezanja svega što je moguće srezati kako bi se postigle što veće uštede, a iako se ne zna koga i koliko će zahvatiti preslagivanje državnih financija, Vladu su zapljusnuli prijedlozi i prijetnje. SDP tako predlaže da se smanje rashodi za pet milijardi kuna jer, kako je kazao saborski zastupnik Gordan Maras, sve ispod toga bilo bi kozmetika a ne ozbiljna politika.
Ako dođe rezanje plaća - slijedi štrajk
Sindikati traže hitan razgovor s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor o mirovinskoj reformi, a na nagađanja kako bi moglo doći do rezanja plaća u javnom i državnom sektoru imaju samo jedan odgovor – štrajk. Predsjednik Sindikata učitelja Zvonimir Laktašić već je poručio da „u roku od nekoliko dana, jasno moramo poštovati onaj rok mirenja, možemo se organizirati i možemo pokrenut štrajk početkom školske godine."
Vladini kritičari tvrde kako se rebalansom želi tek stvoriti podloga za nova zaduženja. U tom svjetlu se tumači jučerašnji sastanak premijerke i predstavnika hrvatskih bankara, zatvoren za javnost.
Što se predlaže?
Vlada provodi kraju prijedlog rebalansa državne blagajne. SDP joj sugerira da se smanje rashodi jer, kako upozoravaju, razina javnog duga već je dosegnula 52,5 posto BDP-a. No, nastavljaju, ne bi se smjelo dirati jedino mirovine i plaće te socijalna davanja najsiromašnijima. „Nismo dobili reformske zakone koji su najavljeni i jedina šansa za izlazak iz krize je da se provede aktivna politika zapošljavanja te uvede sustav olakšica i poticaja za ulagače.“, naglašava SDP-ovac Davor Bernardić. Poručuje kako je krajnje vrijeme da se počne koristiti novac iz fondova EU-a za infrastrukturne projekte jer Hrvatska više ne može sama sebe financirati.
Predsjednik URSH-a Damir Jakuš poručuje da bi Vlada trebala razmisliti o ukidanju drugog stupa mirovinskog osiguranja. Na taj bi način budžet na rashodovnoj strani samo u četiri mjeseca ove godine dobio 1,6 milijardi kuna, odnosno oko pet milijarda na godišnjoj razini, i toliko bi država manje morala izdvajati za pokriće troškova u mirovinskom sustavu.
Za javnost, ali i za koalicijske partnere i premijerkine savjetnike, zatvoren sastanak predsjednice Vlade i bankara navodno je kao središnju temu imao uvođenje bankarskog poreza. Proračunskom deficitu od 8,5 milijarda kuna itekako bi dobro došlo oko 1,7 milijardi kuna koliko bi se po tzv. mađarskom modelu moglo sliti u državnu blagajnu, ako se uvede svojevrsni porez na bankarsku dobit.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Od. ur.: A. Legović