Referendum nije pravi put

Aktualni referendum o 9. siječnju, Danu Republike Srpske (RS), koji je planiran za 25. rujna, prijetnja ratom Sefera Halilovića i reakcije na njegovu izjavu, prihvaćanje zahtjeva Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, te uloga susjednih država u stabilizaciji ili remećenju opće situacije u BiH teme su o kojima za Deutsche Welle govori Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS.

Referendum nije u interesu građana RS

Todorović smatra da referendum 25. rujna nije u interesu građana Republike Srpske, nego da je u interesu vladajuće većine, a u sklopu politike koja ne rješava postojeće probleme, nego proizvodi nove. Na taj način, objašnjava Todorović, želi se odvratiti pažnja od vrlo loše gospodarske situacije i korupcije te pridobiti podrška naivnih birača za lokalne izbore. Pri tome, naš sugovornik ne amnestira ni oporbu u manjem bh. entitetu, ali ni političke strukture u cijeloj BiH.

"Oporba u RS se ponijela kalkulantski i po tko zna koji put su pokazali da nemaju hrabrosti i viziju za istinske promjene i potrebne reforme. Duboko je zabrinjavajuće da se politička retorika u BiH nije puno odmakla od one predratne te se tobožnja etnička ugroženost, izazivanje podjela, straha i nepovjerenja koriste u svrhu kontinuirane političke manipulacije," tvrdi Todorović i dodaje:

"Ne treba podsjećati da su Odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, te da kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma može najviše štetiti građanima Republike Srpske. Neprihvatljivo je da se, radi uskih političkih interesa, Republika Srpska prepoznaje u regiji kao faktor nestabilnosti, što direktno sprječava bilo koju vrstu gospodarskih ulaganja i pojačava izolaciju. U ovom slučaju je očigledno da ne postoji ni podrška službenog Beograda za ovakav stav vlasti u RS."

Podrivanje pravne države je kazneno djelo

Branko Todorović tvrdi da na političkoj sceni u RS, pa donekle i na razini BiH, politički lideri snažno i uporno rade na podrivanju pravne države i pravosudnih institucija, što je samo po sebi kazneno djelo. Ukoliko postoje slabosti u pravosuđu, tvrdi on, može se intenzivno i posvećeno raditi na reformama. "Umjesto napora da se osigura vladavina prava, unaprijedi učinkovitost pravosuđa, mi imamo očiglednu i otvorenu želju političara da stave pravosudne institucije pod svoju osobnu kontrolu, prije svega motivirani željom da izbjegnu "ruku pravde" kada je u pitanju enormna korupcija i pljačka narodnog, odnosno državnog novca," kategoričan je Todorović.

Pojašnjava da, ako postoje određene slabosti, onda svi trebaju raditi na tome da se one otklone, a ne da se još više opstruira funkcioniranje pravosudnih institucija. "Ako nekome u ovoj zemlji ne odgovara što u Ustavnom sudu BiH sude i suci stranci, ako to utječe na suverenitet naše zemlje, onda se to može sasvim legitimno pokrenuti pred domaćim i međunarodnim institucijama, kao nešto što eventualno treba promijeniti i preispitati. Pri tome ne treba zaboraviti da je aktualni Ustavni sud BiH dejtonska kategorija," zaključuje Todorović.

Odgovornost je i na građanima BiH

U jeku predizborne kampanje za lokalne izbore 2. listopada u RS traje i kampanja afirmiranja referenduma 25. rujna. U tome prednjače stranke okupljene oko Dodikovog SNSD-a, a oporba na entitetskoj razini, zbog političkih bodova, primorana je diskretno podržavati referendum. Branko Todorović u tome vidi veliku odgovornost građana ove zemlje koji su, ipak, izloženi jeftinim političkim manipulacijama, u koje ubraja i prijetnje ratom od strane Sefera Halilovića, ali i onih koji su na njegove izjave reagirali.

"Građani prilično lakovjerno i naivno, da ne upotrijebim i neku težu riječ, upadaju u zamke prizemne političke manipulacije, izazivanja međuetničkog i međuvjerskih nepovjerenja i podjela te daju podršku upravo onima koji su BiH doveli na listu najsiromašnijih i najkorumpiranijih zemalja na svijetu. Sefer Halilović je svojim izjavama napravio najveću uslugu predsjedniku Dodiku i mislim da mu je on na tome veoma zahvalan," tvrdi naš sugovornik i dodaje: "Ova izjava će mobilizirati veliki broj onih u RS koji nisu previše marili za referendum. Ovo je tipičan primjer politika koje su međusobno ovisne, koje traže neprijatelja i mržnju, a ne dijalog. Takve politike ne mogu opstati bez ovakve vrste uzajamnosti i ekstremizma."

Europski put nema alternativu

Branko Todorović kaže da je poražavajuće to što, u trenutku kada nam se otvaraju vrata EU-a, građani ne shvaćaju da nas prijetnje ratom, govor mržnje, političko nasilje i nestabilnost trajno izoliraju od demokratskog svijeta i napretka. Misli da nekima upravo demokratski svijet predstavlja problem jer ne žele europske principe rada i reda, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava. Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj zbog toga zaključuje:

"Duboko je poražavajuće to što se priča o referendumu otvara u trenutku kada je prihvaćena aplikacija BiH za članstvo u EU-u, što je možda i najznačajniji događaj u proteklih 20 godina. Umjesto da se koncentriramo i sve snage usmjerimo prema socioekonomskim reformama, reformama javne uprave, vladavine prava, restrukturiranju javnih poduzeća, reforme zdravstvenog sektora i drugih područja javnog života, mi smo taoci politika koje su pojedincima donijele ogromno bogatstvo i privilegije, a građanima samo neimaštinu, neizvjesnost i strahove. Dugoročno gledano, jedini put stabilnosti i prosperiteta za BiH i sve njene građane je članstvo u euroatlantskim institucijama. To je put koji nema alternativu."