Regionalni izbori u Rusiji: što je ostalo od demokracije?

Rezultati regionalnih i lokalnih izbora koji su održani proteklog vikenda u Rusiji i na ukrajinskim teritoriju koje je Moskva okupirala, bili su demonstracija snage Kremlja i Putinove stranke Jedinstvena Rusija. Unatoč ratu i zapadnim sankcijama, vladajuća stranka je pobedila na gotovo svim izborima za guvernere provincija. Stranka iza koje stoji Putin, osvojila je također najmanje 70 posto glasova u okupiranim regijama Ukrajine, za koje Kremlj tvrdi da su sada ruski teritorij. U Moskvi je aktuelni gradonačelnik i Putinov saveznik Sergej Sobjanjin osvojio više od 76 posto glasova.

Rezultati su „najslikovitije potvrdili apsolutnu konsolidaciju društva oko rukovodstva zemlje“, ocijenio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Ali, mnogi u Rusiji i izvan nje nisu u to uvjereni. Oni kažu da je Kremlj utjecao na ishod glasanja isključivanjem opozicijskih kandidata i ometanjem rada izbornih promatrača.

„Suluda situacija"

Iz nezavisne organizacije za kontrolu izbora „Golos" kažu za DW da su dobili oko 1.100 prijava o nepravilnostima, među kojima su i problemi s ozloglašenim ruskim online-sustavom glasanja. Prema navodima predstavnika „Golosa“ Stanislava Andrejčuka, u najmanje jednom slučaju izbornim promatračima opozicije uručeni su pozivi za regrutaciju.

Andrejčuk također navodi da je bilo nasilja nad kandidatima, promatračima izbora, novinarima, pa i samim biračima. „U tome je sudjelovala policija“, rekao je on za DW. „Promatrač se žali da su na biračkom mjestu nelegalno ubacivani glasački listići [...] ili da je zabilježen neki drugi prekršaj – a onda ga policija privodi na zahtijev predsjednika iste te komisije na koju se žalio. To je suluda situacija.“

Nema slobode – nema slobodnih izbora

Andrejčuk je također osudio falsificiranje glasačkih listića od strane zvaničnika, uključujući i onih u Moskvi, i ukazao da oni postaju sve drskiji, „jer shvaćaju da, generalno, neće biti posljedica, da nema sankcija, osim ako baš, baš nemaju sreće.“

Predstavnik „Golosa" ukazao je i na probleme s elektronskim glasanjem u Rusiji, opisujući taj sustav kao „crnu kutiju“ koja daje rezultate koje je nemoguće provjeriti. On je rekao da su kvarovi na tom sustavu na nekim biračkim mjestima u Moskvi rezultirali razlikom između broja izdatih i broja primljenih glasačkih listića, što je izbornu komisiju navelo da protokole „jednostavno falsificira" i da brojke korigira.

I dok predsjednica izborne komisije Rusije Ela Pamfilova ocjenjuje da je kampanja bila „dostojanstvena i čista“, Andrejčuk kaže da okruženje u Rusiji ne dozvoljava slobodne izbore: „Nemamo slobodu okupljanja, nemamo slobodu udruživanja, slobodu govora. Kandidatima se izdaju zabrane, hapse se, i tako dalje. U takvoj situaciji jednostavno ne može biti demokratskih izbora“, rekao je on za DW.

Njemačka kritizira „lažne izbore“ pod ruskom okupacijom

Njemačka vlada također je kritizirala izbore, navevši da oni „nisu bili ni slobodni, ni pošteni“.

„Ruski režim je posljednjih godina sustavno, korak po korak, ukidao slobodu govora, tiska i okupljanja, a pogotovo od početka invazije na Ukrajinu“, rekao je glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Sebastian Fischer.

„Javnim prostorom u Rusiji dominiraju cenzura, propaganda i dezinformacije, a mnogim kandidatima koji kritiziraju politiku vlade ili čak invaziju na Ukrajinu nije bilo dozvoljeno sudjelovanje na izborima“, rekao je on odgovarajući na pitanje DW-a.

Njemački zvaničnik takođe je potpuno odbacio rezultate glasanja u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom, rekavši da Berlin nikada neće priznati „lažne izbore“ na ukrajinskom tlu.

„Sistemskoj opoziciji" zabranjeno kritizirati vlast

Politolog Nikolaj Petrov, gostujući znanstveni istraživač na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne odnose, smatra da iz ovih zbora tek treba izvući pouke. On je za DW ukazao da su podršku glasača izgubile „sistemske opozicijske stranke“, poput Pravedne Rusije i Komunističke partije Ruske Federacije. Te stranke zvanično nisu na vlasti, ali u velikoj mjeri podržavaju predsjednika Vladimira Putina i njegovu vanjsku politiku.

Pošto Putin suzbija sve one koji se njim ne slažu, te stranke su „izgubile svoj značaj u očima velikog dijela birača, jer im je zabranjeno da na bilo koji način kritiziraju Kremlj“.

„A ako izađu u javnost s istim parolama kao i Kremlj, onda se postavlja pitanje zašto je uopće potrebna takva opozicija?“

Petrov je također ukazao da je Jedinstvena Rusija doživela i neuspjeh u trci s Komunističkom partijom u sibirskoj regiji Hakasiji, gde je 35-godišnji guverner Valentin Konovalov uspio osvojiti još jedan mandat, unatoč kampanje koju je Kremlj vodio protiv njega. Njegov rival, kandidat Jedinstvene Rusije, povukao se u posljednjem trenutku, navodeći kao razlog zdravstvene probleme i tako omogućio Kremlju da sačuva obraz, kaže Petrov.

On za DW ocjenjuje da je strategija vlasti očigledno bila „izbjegavanje skandale na svaki mogući način“, te diskretno provjeriti raspoloženje građana uoči izbora sljedeće godine.

Očekuje se da će se Putin ponovo kandidirati

Očekuje se da će se Putin, koji sada ima skoro 71 godinu, ponovo kandidirati, te da će iskoristiti to što je na vlasti da osigura još jedan šestogodišnji mandat na mjestu predsjednika.

On je prvi put postao predsjednikom 2000. i na toj je funkciji bio dva četvorogodišnja mandata, prije nego što ga je naslijedio Dmitrij Medvedev. Ostao je, međutim, na vlasti kao premijer, a pravila o ograničenjima mandata brzo su promijenjena kako bi mu se omogućilo da se 2012. ponovo kandidira za predsjednika. Sporna ustavna reforma iz 2020. godine „resetirala je“ ograničenja mandata – omogućavajući mu da potencijalno ostane na vlasti sve do 2036.

Po vremenu provedenom na vlasti kao šef Kremlja Vladimir Putin je drugi na listi. Prvi je Josif Staljin koji je tri desetljeća vladao bivšim Sovjetskim Savezom.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu