Renesansa njemačke vanjske politike

I prije izlaganja saveznog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera u donjem domu njemačkog parlamenta Bundestagu, kancelarka Angela Merkel je najavljivala smjer u kojem bi se ubuduće trebala kretati njemačka diplomacija. Ona je istaknula da Njemačka mora preuzeti veću odgovornost u Europi i svijetu. A ako se to ne dogodi, "nanijet ćemo štetu i sebi, našim vrijednostima, ali i našim partnerima – politički, ekonomski", upozorila je predsjednica njemačke vlade. Nakon niza godina "suzdržane politike", Merkel vanjskoj politici pridaje drugačiju i veću važnost. Kancelarka je, govoreći o značenju njemačke vanjske i sigurnosne politike, nagovijestila i potrebu za "umrežavanjem vojnih i civilnih sredstava".

Time je potvrdila ono što je nova ministrica obrane Ursula von der Leyen prije par dana izjavila za medije. Naime, ministrica je govorila o dodatnom angažmanu Njemačke u smirivanju dva sukoba na afričkom kontinentu. Konkretno: misija u Maliju bit će pojačana, a može se očekivati i veća podrška Francuskoj u misiji u Srednjoafričkoj Republici.

Složno za aktivniju vanjsku politiku

U svom obraćanju zastupnicima u Bundestagu, šef njemačke diplomacije Steinmeier Afriku nije imao u fokusu, ali je njegovo izlaganje ukazivalo na zajednički vanjskopolitički kurs s kancelarkom. Svijet se posljednjih godina "značajno promijenio", poručio je ministar i založio se za aktivniju vanjsku politiku Njemačke. Mnoge krize su sve bliže njezinim granicama, argumentirao je Steinmeier i obrazložio da će posljedice političkog djelovanja ili nedjelovanja uvijek pogađati i Njemačku. Europa je "potpuno fokusirana na sebe, što je u borbi protiv krize bilo nužno". Ipak, ne bi trebalo izgubiti iz vida što se događa izvan njezinih granica, naglasio je šef njemačke diplomacije.

Steinmeier, koji je je već bio na dužnosti ministra vanjskih poslova od 2005. do 2009. godine, nabrojao je u svom govoru krizna žarišta u svijetu. Ukazao je na moguću "dramatičnu eskalaciju" na Bliskom istoku i u arapskom svijetu. U Ukrajini je, kako je naveo, ponovo postalo nemirno, iako su mnogi vjerovali da tako nešto u Europi više nije moguće. Za Afganistan je rekao da se ta zemlja ne smije vratiti nazad u doba sukoba iz 2001. godine. Ni probleme u Istočnoj Aziji ne bi trebalo zaboraviti – prije svega spor Kine i Japana, koji, prema Steinmeierovim procjenama, samo naizgled djeluje kao rješivi diplomatski sukob oko otoka.

Šef njemačke diplomacije je svoje stajalište o novom shvaćanju vanjske politike opravdao pogledom na "europsku realnost". Jer, Njemačka je najveća, najmnogoljudnija i gospodarski najjača zemlja u Europi. "Ako jedna takva zemlja ostane po strani, sukobi neće biti riješeni, jer će izostati ostvarivi prijedlozi." Zbog toga je, rekao je ministar, bilo važno zauzimanje Berlina za uništavanje kemijskog oružja u Siriji. "Bombe bi bile pogrešan put i udaljile bi nas od političkih rješenja", smatra Steinmeier. Sirija je zato dobar primjer za politiku vojne suzdržanosti, koja se ne smije tumačiti kao politika držanja po strani.

Oporba kritizira

Ljevica ostaje pri svom dobro poznatom stajalištu o misijama njemačke vojske u inozemstvu. One su za najjaču oporbenu stranku u Bundestagu neprihvatljive. "Bundeswehr ne smije biti instrument vanjske politike", poručio je Wolfgang Gehrke, koji je u Ljevici zadužen za vanjskopolitička pitanja i zatražio: "Sve vojne operacije moraju biti okončane."

Ni Frithjof Schmidt, zastupnik Zelenih, nije rekao ništa pozitivno o vanjskopolitičkom profilu Njemačke koji zagovara nova vlada. On je u pitanje doveo koalicijski ugovor vladajućih stranaka CDU, CSU i SPD, navodeći da on, što se tiče izvoza naoružanja, sadrži samo "neobvezujuća pravila". Kako je moguće, ukazao je nadalje Schmidt, da se vlada zalaže za svijet bez nuklearnog naoružanja, a u isto vrijeme zagovara modernizaciju atomskog oružja NATO-a? To su dvostruka mjerila, upozorio je Schmidt. Oporba je također iznijela brojne kritike na račun primjene bespilotnih letjelica.