Ritualno zveckanje oružja oko Falklanda

To je postalo gotovo ritual: za svaku okruglu obljetnicu Falklandskog rata zvecka se oružjem. Tako je i ovoga puta, o 30. obljetnici argentinskog zauzimanja Falklandskog otočja. Argentina i Velika Britanija međusobno si predbacuju "kolonijalizam" ili "imperijalizam" i polažu pravo na otočje na kojemu uz 3.000 stanovnika živi i 1.200 britanskih vojnika i pola milijuna ovaca. London je prema otočju poslao razarač "HMS Dauntless", a prema medijskim izvještajima i atomsku podmornicu. Argentinska predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner namjerava uložiti prosvjed kod Ujedinjenih naroda, jer slanje vojnih snaga predstavlja "veliki rizik za međunarodnu sigurnost".

Predstavnica Falklandskog otočja u Londonu Sukey Cameron kaže da se "argentinska predsjednica nalazi u osobnom ratnom pohodu" i da joj je pitanje tog otočja jako važno. Argentina već godinama doista povećava pritisak. Tako brodovi koji su na putu prema otočju udaljenom oko 500 kilometara od argentinskoga kopna trebaju od 2010. godine posebno dopuštenje ako prolaze kroz argentinske vode. Krajem prošle godine četiri članice južnoameričke gospodarske zajednice Mercosura uvele su u svojim lukama zabranu za brodove koji plove pod zastavom Falklandskog otočja.

Otočje "brani" princ

Taj korak, isitna, ima samo simbolično značenje. Ali, Kelperi, kako se nazivaju stanovnici otočja, strahuju od sankcija protiv tvrtki koje posluju na otočju. Osim toga nagađa se da bi Argentina mogla nagovoriti Čile da prekine jedinu zrakoplovnu vezu otočja s Južnom Amerikom. U tom slučaju ni argentinski ratni veterani ne bi mogli više posjećivati Falklandsko otočje.

London je na argentinski pritisak reagirao tako što je na otočje poslao prijestolonasljednika. Prinz William, kraljičin unuk i helikopterski pilot u Royal Air Forceu početkom ožujka je na šest tjedana poslan u zračnu bazu Mount Pleasant. Ministarstvo obrane, istina, tvrdi da je to već odavno planirana rutinska akcija, ali rijetko tko u to vjeruje. Stručnjak za geopolitiku na Royal-Holloway-Collegeu Sveučilišta u Londonu Klaus Dodds ne vjeruje da se radi o rutinskom stacioniranju i njega ne iznenađuje što Argentina u tomu vidi provokaciju.

Odskočna daska prema Antarktiku

Falklandski arhipelag je, po Doddsu, osobito zanimljiv zbog sirovina. Pretpostavlja se da se tamo nalaze nalazišta nafte iako dosadašnja bušenja to nisu potvrdila. Uz to smatra jednim od važnih čimbenika "o kojemu se uopće ne govori" blizinu Antarktika. Falklandsko otočje služi kao odskočna daska prema "britanskom antarktičkom teritoriju", jako velikom području na koje pravo polaže Velika Britanija. "Ne kažem da će u skoroj budućnosti na Antarktiku biti vađeni nafta, plin, uran, cink ili druge sirovine, ali ugovor o Antarktiku koji to zabranjuje ne mora vječno vrijediti", kaže Dodds. On smatra da bi odredbe protokola o zaštiti okoliša mogle biti promijenjene 2048. na jednoj revizijskoj konferenciji.

Za argentinsku stranu je nacionalni ponos glavna pokretačka snaga u prijeporu oko Malvinskog otočja. Britanska vladavina se doživljava kao trajno ponižavanje. Politolog Sveučilišta San Andres u Buenos Airesu Marcelo Leiras smatra da je opravdano to što je pitanje otočja od sredine 20. stoljeća jedna od važnih tema argentinske vanjske politike. Jer, po njegovom mišljenju radi se o suverenosti Argentine. "Suverenost se ne može mjeriti četvornim kilometrima ili bogatstvom", kaže Leiras. "Ona se ili provodi ili ne - a svako dovođenje u pitanje smatra se znakom političke slabosti."

U tom smislu on pokazuje razumijevanje i za poteze argentinske predsjednice. Zatvaranje južnoameričkih luka za brodove s Falklandskom zastavom Leiras smatra "značajnom pobjedom argentinske vansjke politike".

Britansko odbijanje UN-ove rezolucije

To što je otočje već bilo u francuskim i španjolskim rukama, a od 1833. je u britanskim, po Leirasovom mišljenju ne govori protiv argentinskog zahtjeva. "Nije li bizarno to da jedna zemlja koja je tako daleko kao Velika Britanija polaže pravo na otočje?" Istovremeno ovaj politolog argentinsku invaziju 1982. smatra pogreškom. Rat u kojem je poginulo 900 ljudi bio je očajnički pokušaj vojne hunte da se održi na vlasti, kaže Leiras.

Stručnjaci isključuju mogućnost novog rata, ali i mogućnost da u dogledno vrijeme bude riješen spor oko Falklandskog/Malvinskog otočja. Istina, još 1965. je UN u jednoj rezoluciji pozvao obje strane na pregovore, ali Velika Britanija to uporno odbija. "Diskutirat ćemo rado o svemu - osim o suverenitetu", kaže predstavnica Falklandskog otočja u Londonu Cameron. "O suverenitetu nema pregovora." Za londonskog stručnjaka Doddsa to je normalan tijek stvari: "Moćne zemlje ozbiljno shvaćaju rezolucije UN-a samo kad im one odgovaraju", kaže Dodds.

Autor: Dennis Stute/Anto Janković

Odg. urednica: Dunja Dragojević