Rješava li Bruxelles "hrvatsko pitanje" u BiH?

„Razgovori bosanskohercegovačkih političara proteklih tjedana, uključujući i pregovore u Bruxellesu 10.listopada, uopće ne dotiču presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić i Finci protiv BiH'. Umjesto o provođenju te presude, političari su razgovarali o slučaju 'Komšić', odnosno o hrvatskom nacionalnom pitanju“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Slavo Kukić.

„Nemam ništa protiv rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja, ali time nije zadovoljena presuda Suda iz Strasbourga. Na iznenađuje me zašto na tom pitanju ustraju Dragan Čović ili Martin Raguž, ali me iznenađuje da na takvu redukciju presude 'Sejdić i Finci' pristaju činovnici Europske unije (EU) i sami nudeći rješenje u okviru slučaja 'Komšić'“, kaže Kukić. Da podsjetimo, političari romske i židovske nacionalnosti Dervo Sejdić i Jakob Finci su 2009. na Europskom sudu za ljudska prava uložili žalbu tražeći da se promijeni pravilo po kojem u predsjedništvo BiH mogu biti birani samo pripadnici Bošnjaka, Hrvata i Srba.

BiH - zemlja bez državnika i s mnoštvom „čelnika“

Zašto je Bruxelles pristao da, umjesto slučaja „Sejdić i Finci“, rješava slučaj „Komšić“? Predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci za Deutsche Welle kaže da je „vrlo čudno i suprotno dosadašnjoj praksi" to što se EU miješa u unutarnjopolitičke prilike, ne samo zemalja članica, već i potencijalnih kandidata, dajući pri tome i prijedloge za rješavanje konkretnih pitanja.

„Međutim, to je jedno olakšanje za naše političare, jer kod nas svi vole da odgovornost pređe na nekog drugog. Tako se iz Parlamenta odgovornost prebacuje na 'čelnike', a 'čelnici' su sada prebacili odgovornost na Europsku komisiju. Ne znam da li će Štefan Füle za nekoliko dana uspjeti sastaviti prijedlog prihvatljiv za sve naše 'čelnike'“, kaže Finci.

„Naročito govorim 'čelnika' jer je očito da mi nemamo državnike. Kada ste zadnji put čuli nekoga od ovih šest ili sedam političara da govori o interesima države, o interesima svih građana BiH? Kod njih je uvijek u prvom planu stranka, vlastiti narod, entitet... Dok ne promijenimo taj mentalni sklop, dok ne počnemo misliti o Bosni i Hercegovini kao svojoj zemlji, bojim se da neće biti sretnog rješenja“, kaže Finci.

Prijedlog koji je dužnosnicima. političkih stranaka u Bruxellesu navodno usmeno predočio europski povjerenik za proširenje Štefan Füle, prihvatljiv je za predsjednika HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) BiH Dragana Čovića. Čelnik SDP-a (Socijaldemokratske partije) BiH Zlatko Lagumdžija kaže da taj prijedlog „nije najbolje rješenje“, ali da se na tom tragu možda može naći rješenje koje će imati podršku u Parlamentu.

O mogućim sankcijama ni riječi

Nakon vijesti o neuspjehu pregovora u Bruxellesu, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je rekao da će, prema njegovim informacijama, „europski partneri za dan ili dva izaći s prijedlogom za implementaciju presude 'Sejdić i Finci'“. Komšić tvrdi da će to, u osnovi biti prijedlog SDA (Stranke demokratske akcije) što, prema njegovom tumačenju, znači da bi Federacija BIH, iako ne formalno-pravno, praktički bila podijeljena na dvije izborne jedinice.

„Čak ni Europljani ne pričaju o implementaciji presude 'Sejdić i Finci' koliko o slučaju 'Komšić', odnosno, kako udovoljiti HDZ-u i Draganu Čoviću“, rekao je Komšić.

O najavljenim sankcijama zbog neuspjeha u Bruxellesu (BiH bi mogla ostati bez 47 milijuna eura IPA fondova) u BiH malo tko govori. Slavo Kukić tvrdi da su sankcije „neadekvatne“ i da bosanskohercegovački „čelnici“ neće osjetiti njihove posljedice.

„Prave sankcije za političare“, kako je na svom Facebook profilu objavio politički analitičar Almir Terzić, bile bi „zabrana putovanja u zemlje EU, zabrana sudjelovanja na svim međunarodnim skupovima, zamrzavanje privatnih računa u inozemstvu i suspenzija aranžmana sa MMF-om“.