Rusija mijenja ustav, Putin će još dugo vladati
15. ožujka 2020
Vladimir Putin se u utorak pojavio u ruskom parlamentu Dumi upravo kad je donji dom ruskog parlamenta raspravljao o promjenama Ruskog ustava. Sredinom siječnja on je sve iznenadio kad je potaknuo ustavne promjene. U Ustavu bi trebale biti zapisane mnoge nove stvari, primjerice minimalna satnica. Ali, na najvažnije pitanje ruske politike, tko će Rusijom vladati nakon 2024. kad službeno istekne Putinov mandat, dosad nije bilo odgovora.
Putin skicirao način ostanka na vlasti
Za rusku državu je snažna moć predsjednika "apsolutno nužna", rekao je Putin u ruskom parlamentu. Pred zastupnicima je on skicirao kako bi on i dalje mogao ostati na vlasti. Državno vijeće ili Vijeće za nacionalnu sigurnost ne smije dobiti jake ovlasti, jer te organe nije izabrao narod, rekao je šef Kremlja. Osim toga takav scenarij krije opasnost dvovlašća, upozorio je Putin.
Njegov mandat bi se moglo jednostavno produžiti ustavnim promjenama, ali u tom slučaju birači ne bi imali alternative, kaže ruski predsjednik. Moglo bi se ukinuti ograničenje da jedna osoba može na predsjedničkoj dužnosti ostati najviše dva mandata. Ali, i taj scenarij je ruski predsjednik odbacio.
Putin je sugerirao drugi način. Njegova dva zadnja mandata od 2012. do 2024. ne bi trebala biti uzimana u obzir. Ustavni sud bi za njega trebao napraviti iznimku. Tako bi on 2024. - ili ako bude potrebno ranije - mogao ponovo biti izabran za predsjednika Ruske Federacije. Birači bi u svakom slučaju imali alternativne kandidate, zajamčio je Putin pred zastupnicima u parlamentu.
Prijedlog ustava na brzinu popravljen
Iako je Duma dala Putinu upadljivo slab pljesak, prijedlozi koje je on iznio pomno su i bez puno rasprave uvršteni u prijedlog zakona. Još istog dana je donji dom ruskog parlamenta prihvatio prijedlog u drugom, najvažnijem čitanju.
Prijedlog Ustava će nakon trećeg čitanja biti proslijeđen gornjem domu parlamenta, Vijeću Federacije. Prihvaćanje je gotovo sigurno. Za 22. travnja, koji je proglašen neradnim danom, planiran je referendum o novom ustavu.
Veće ovlasti predsjedniku
Ustavna reforma je i pitanje moći i može se vidjeti kao sprječavanje mogućih negativnih scenarija za Putina. Tako šef Kremlja može dobiti doživotno mjesto u Vijeću Federacije i time si osigurati imunitet. Predsjednik neće moći ostati na dužnosti više od dva mandata. Ali, za Putina (a možda i za bivšeg predsjednika Dmitija Medvedeva) bit će napravljena iznimka.
Osim toga s ustavnim promjenama će biti promijenjene ovlasti u korist predsjednika: predsjednik će dobiti veće ovlasti, premijer i vlada manje. Nakon stupanja na snagu ustavnih promjena predsjednik će primjerice moći "voditi opći rad vlade". Vlada neće moći samostalno odlučivati u kojem smjeru će se zemlja razvijati. Ona će samo "organizirati rad" prema inicijativama predsjednika.
U promjene pripada i jačanje jednog organa za koji se dosad malo čulo: Državnog vijeća. Dugo se nagađalo da bi Putin nakon 2024. mogao voditi to vijeće i povući se iz opsežnih ovlasti operativnog djelovanja. Ali, sad se čini da ruski predsjednik ima druge planove.
I suci bi ubuduće trebali više ovisiti o predsjedniku nego do sada. Predsjednik bi ubuduće trebao moći potaknuti smjenu sudaca Vrhovnog suda i Ustavnog suda.
Ustavnom reformom se želi smanjiti i mogućnost utjecaja izvana. Tako se međunarodno pravo u Rusiji ne bi uopće trebalo primjenjivati ako ruski Ustavni sud kaže da ono nije u skladu s nacionalnim zakonima. Ali, mogućnost podnošenja tužbe pred Europskim sudom za ljudska prava Rusima zasad ostaje.
Osim toga prema prijedlogu ustava Rusija se ne može odreći ni jednog dijela svog teritorija. To bi trebalo signalizirati oštrinu u sukobu s Ukrajinom oko Krima i s Japanom oko Kurilskih otoka.
Konzervativni i rodoljubni dijelovi
Brojne promjene odgovaraju konzervativnim i rodoljubnim Putinovim predodžbama. Rusiju se naziva "pravnom nasljednicom Sovjetskog Saveza" i državom koju "ujedinjuje tisućugodišnja povijest". Čuva se "sjećanje na pretke" koji su ostavili u nasljedstvo "ideale" i "vjeru u Boga". U Rusiji žive većinom pravoslavni kršćani, ali udio muslimana je oko deset posto.
U ustavu bi trebali biti zapisani još neki konzervativni elementi. Brak podrazumijeva samo vezu muškarca i žene, a država treba štititi "tradicionalne obiteljske vrijednosti". Djeca postaju najviši prioritet državne politike i trebala bi biti odgajana u duhu "rodoljublja".