Rusija: samo jedan lajk do zatvora

Internet se u Rusiji dugo smatrao posljednjom oazom slobode mišljenja. Što je više država kontrolirala televiziju i ušutkavala kritičare, to je važnije postajala internetska mreža.

Ondje su se korisnici mogli informirati i bez ograničenja dijeliti svoja mišljenja s drugima. I na Zapadu su stručnjaci i političari naglašavali da u Rusiji, unatoč pojedinim ograničenjima slobode mišljenja, još uvijek postoji slobodan Internet.

No danas to vrijedi još samo djelomično. Prije nekoliko tjedana ruski je parlament donio sporni paket antiterorističkih zakona koji stupaju na snagu ove srijede (20.7.). Tko javno, dakle i na Internetu, poziva na "terorističke aktivnosti" ili ih opravdava, prijeti mu novčana kazna od preračunato 14.000 eura ili kazna zatvora od pet do sedam godina.

Opasni klikovi

Doduše, još uvijek je moguće naći informacije na Internetu, no tko izražava mišljenje na društvenim mrežama, recimo lajka neki tekst ili video, može računati s kaznom. Posebno su opasni sadržaji o događajima u Ukrajini, prije svega o aneksiji Krima.

Andrej Bubejev, 40-godišnji inženjer, osuđen je u svibnju na kaznu zatvora od dvije godine i tri mjeseca zbog ekstremizma. On je na ruskoj društvenoj mreži VKontakte, sličnoj Facebooku, lajkao tekst s naslovom "Krim pripada Ukrajini". Osim toga je lajkao i jedan crtež na kojem je prikazana ruka koja pritišće tubu paste za zube. Ispod slike je pisalo: "Istisni Rusiju iz sebe". Ugledna moskovska organizacija za ljudska prava "Memorial" proglasila je Bubejeva političkim zatvorenikom.

Satira je nepoželjna

46-godišnja Jekaterina Vologšenjinova dobila je nešto blažu kaznu. Ova samohrana majka iz Ekaterinburga osuđena je na 320 sati socijalnog rada. Osim toga, sud je naredio uništavanje njezinog laptopa. I ona je na mreži VKontakte lajkala proukrajinske tekstove i jednu karikaturu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Bloger Vadim Tjumenzev osjetio je na svojoj koži svu strogost ruskih zakona. On je u prosincu 2015. osuđen na pet godina zatvora zbog kritike na račun lokalnih vlasti i pozivanja na prosvjedna okupljanja. Sud je to okarakterizirao kao ekstremizam, a Tjumenzevove kritike proruskih separatista u Ukrajini i izbjeglica iz istočne Ukrajine nazvao je "huškanjem".

Broj takvih presuda je u Rusiji u protekle dvije godine skoro udvostručen, priopćila je u utorak (19.7.) u Moskvi organizacija za ljudska prava Sova. 2013. je zbog izjava na Internetu izrečeno oko stotinu presuda, a već 2015. ih je bilo 194. Svaki peti optuženik je dobio kaznu zatvora, većina ostalih je osuđena na novčane kazne ili socijalni rad.

Šef Sove Aleksander Verhovskij priznaje da nisu baš svi ti postupci bili sporni: "Često se stvarno radilo o neugodnim tekstovima i video snimkama s desničarskom pozadinom, rjeđe s islamističkim motivima."

Kritičari napuštaju Rusiju

"Postoji očigledan trend: državnoj vlasti je sve jasnije da blokade Interneta nisu učinkovite kako bi se spriječilo širenje informacija", kaže Damir Gainutdinov, odvjetnik ruske organizacije za ljudska prava Agora. "Korisnici Interneta su pod sve većim pritiskom."

Pojedini poznati blogeri napuštaju Rusiju kako bi izbjegli kažnjavanje. Jedan od njih je moskovski politički analitičar i kritičar Kremlja Andrej Piontkovskij, koji je odselio u veljači ove godine. Kako je izvješteno, protiv njega se navodno vodio postupak zbog ekstremizma. Povod je bio jedan njegov blog u kojem je kritizirao čečenskog vođu Ramsana Kadirova.

Čini se da su dani slobode mišljenja u Rusiji odbrojani.