Ruske provokacije na granici s Ukrajinom

Zapad je sve više zabrinut zbog kretanja ruskih postrojbi na granici s Ukrajinom. NATO je obećao da će nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i da će vrlo pažljivo pratiti situaciju. To je vladi u Kijevu obećao i predstavnik Europske unije za vanjske poslove Josep Borrell. Slične izjave su dale i Njemačka i Francuska, koje u takozvanom normandijskom formatu pokušavaju pronaći rješenje za ukrajinski sukob.

U telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, američki predsjednik Joseph Biden ponovio je „nepokolebljivu podršku Ukrajini, njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, s obzirom na neprestanu rusku agresiju".

Ali, društvenim mrežama kruže izvještaji o premještanju ruskih jedinica u oblasti Brijansk, Voronjež i Rostov i na anektirani Krim. Dmitri Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika, rekao je da Rusija ima pravo prebacivati svoje trupe na svojoj teritoriji. „Rusija nikome ne prijeti i nikada nikome nije prijetila", rekao je glasnogovornik Kremlja.

„Novo sredstvo za pritisak protiv Zapada"

Ruski vojni promatrač Alexander Goltz smatra da su akcije Rusije demonstrativne naravi. „Rusiji je potrebno novo sredstvo za pritisak protiv Zapada", rekao je Goltz, a to je sada opasnost od rata protiv Ukrajine.

Prije nego što je uhićen Aleksej Navaljni, kao odgovor na zapadne sankcije prijetilo se da će se pojačati pritisak na rusku oporbu. „Mnogo toga je na kocki. Ruski predsjednik Vladimir Putin će nastaviti ovu politiku ucjene i pritiska, mada u principu nije za borbena djelovanja", kaže ovaj stručnjak.

Usprkos tomu, moglo bi doći do oružanih aktivnosti. Međutim, Goltz ne očekuje nikakvu vojnu akciju u Donbasu do sredine svibnja: „Sve dok stepa nije suha, ne može započeti ofenziva. Zaglavili bi se u blatu, kao što se često događalo."

Vrhovni komandant oružanih snaga Ukrajine Ruslan Homčak rekao je nedavno da na ukrajinskoj državnoj granici, kao i u oblastima koje ne kontrolira Kijev - u Donbasu i na Krimu - već postoji 28 taktičkih bataljunskih grupa iz Rusije.

Prema Homčaku, koji se poziva na ukrajinsku tajnu službu, Rusija želi poslati još 25 taktičkih bataljunskih grupa u Ukrajinu - pod izgovorom priprema za manevre „Zapad 2021" s Bjelorusijom. „Ovo, zajedno s postojećim snagama na granici s Ukrajinom, predstavlja prijetnju vojnoj sigurnosti države", rekao je vrhovni komandant ukrajinske vojske.

„Prijetnja čitavom istočnom krilu EU-a"

Pavel Felgenhauer, neovisni ruski vojni stručnjak, ne isključuje da se Rusija priprema za eskalaciju u Donbasu. „Vojska je spremna, ali hoće li biti naređenja od političara?", Pita on, dodajući: „Otprilike šest mjeseci - od srpnja/kolovoza do Nove godine - u Donbasu je postojao pravi prekid vatre.Gotovo uopće se nije pucalo. A u siječnju je započela eskalacija na frontu i u propagandi - posebno s ruske strane".

Time Rusija želi natjerati vladu u Kijevu na ustupke u pregovorima o Donbasu, kaže Volodimir Fesenko iz ukrajinskog Centra za primjenjene političke studije Penta. Politolog pretpostavlja da Rusija također želi izboriti novi krug  u pregovorima sa Zapadom. Pritom je Vladi u Moskvi stalo da se razgovara o zapadnim sankcijama, uključujući sankcije protiv Sjevernog toka 2.

Fesenko također ne isključuje vojni sukob i ističe da je Krim sada ogromna vojna baza: „Tamo je koncentrirano moderno strateško i taktičko oružje, ne samo Crnomorska flota, nego i velike vojne grupe i ofenzivne zračne snage."

Pored toga, kaže on, manevri izvedeni u Bjelorusiji posljednjih godina nisu ugrozili samo Ukrajinu, nego i baltičke zemlje, Poljsku i čitav istočni bok Europske unije.

„Rusija je odavno spremna za invaziju"

Mihajlo Samus iz kijevskog „Centra za vojsku, konverziju i razoružanje" uvjeren je da se Rusija već dugo priprema za invaziju. Jer, još između 2014. i 2018. ruska vojska je koncentrirala opremu i jedinice na granici s Ukrajinom.

„Zapravo je Rusija formirala tri nove vojske oko Ukrajine", rekao je ovaj stručnjak. Šest podmornica s raketama „kalibar" koje mogu nositi nuklearne bojeve glave, premještene su na Krim. Ali Samus ne vjeruje da bi se Putin usudio na otvorenu eskalaciju jer više voli provokacije preko hibridnih posredničkih snaga, tj. preko saveznika i na kibernetičkoj i propagandnoj razini.

Prema Susan Stewart iz Berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP), Rusija želi pokazati da još uvijek ima mogućnosti destabilizirati situaciju na istoku Ukrajine. Što se tiče Zapada i posebno novog rukovodstva u SAD, ona kaže: „Ako je to bio test ruskog rukovodstva, onda je ono postalo svjesno da je uslijedila i reakcija Zapada".