Ruski dronovi u lovu na civile

Volodimir Kindrat i njegova supruga Ljubov ne mogu zaboraviti zvuk drona koji se približava. To prijeteće zujanje slušali su cijeli dan 7. veljače. Gotovo su se navikli na to, a onda su dva drona s eksplozivom napala njihovu kuću.

"Vidio sam kako dronovi pogađaju našu garažu", priča Volodimir Kindrat. Vrata garaže i obiteljski automobil pritom su znatno oštećeni. "Izgledalo je kao da vojnici igraju računalnu igru", tako Ljubov opisuje napad. "Ali u stvarnom životu", upada joj Volodimir u riječ. A ona dodaje: "I sa živim ciljevima."

Napadi dronovima na civile

Nakon tog šoka Kindratovi su zajedno s odraslom kćeri pobjegli iz Berislava, mjesta na jugu Ukrajine. Između rujna 2023. i srpnja 2024. Berislav je bio izložen nečuvenom nizu ruskih napada dronovima. U tom razdoblju ukrajinske vlasti zabilježile su više od 120 napada u kojima je ubijeno 16 ljudi, a više od 130 ih je ozlijeđeno. Prema tim podacima, svi su bili civili. 

Istraživački tim Deutsche Wellea (DW) nekoliko je mjeseci proučavao brojne izvještaje i javno dostupne informacije. Dvije nevladine organizacije pomagale su timu u analizi podataka: Projekt Eyes on Russia, koji je osnovao britanski Center for Information Resilience, kao i Ukrajinski arhiv (Ukrainian Archive) njemačke nevladine organizacije Mnemonic.

Tim nije mogao istraživati u samom gradu. Zbog stalne opasnosti ukrajinska policija je zabranila pristup. Međutim, analiza podataka, kao i razgovori sa svjedocima, ukazuju na to da je moguće da su ruski vojnici sustavno koristili dronove protiv civila.

Većina stanovnika je pobjegla

Berislav se nalazi na sjevernoj obali Dnjepra, u blizini Hersona. Ubrzo nakon invazije u veljači 2022. ruske snage zauzele su grad Herson i okolna naselja, među kojima je bio i Berislav. U jesen 2022. ukrajinska vojska ponovno je osvojila to područje, a ruske trupe morale su se povući na drugu obalu Dnjepra.

Od tog trenutka počeli su masovni ruski napadi na Berislav, granatiranjem, navođenim bombama i dronovima. Velik dio grada je razoren i većina od nekadašnjih 11.000 stanovnika je pobjegla. Ostali su uglavnom stariji ljudi.

FPV-dronovi kao oružje

Broj napada dronovima u Berislavu naglo je porastao u jesen 2023. Najčešće su korišteni takozvani FPV-dronovi (FPV, first person view), opremljeni eksplozivom.

Te dronove su na početku koristili uglavnom piloti-amateri. Oni imaju kameru, a pilot uz pomoć specijalnih naočala ili monitora prati let u stvarnom vremenu. Tako se može promatrati cilj iz blizine i usmjeriti dron s većom preciznošću. 

Broj takvih dronova se tijekom 2023. naglo povećao na obje strane. "U svakom trenutku na nebu iznad Ukrajine vjerojatno operiraju deseci tisuća FPV-dronova", objašnjava Samuel Bendett iz programa studija Rusije američkog think tanka Center for Naval Analyses. 

Pilot može izbaciti eksplozivni teret na cilj ili usmjeriti dron na njega. 

Dronovi koji love ljude

I Juan, suradnik humanitarne organizacije World Central Kitchen koji je dopremao hranu u Ukrajinu, ima neugodno iskustvo s dronovima. Ne želi da mu se prezime objavi. U siječnju ove godine dovezao je pomoć u Berislav. Na povratku iz grada iznad njegovog vozila pojavio se dron. "Ne znam koliko dugo me je dron lovio. Strašno sam se uplašio", ispričao je za DW.

Dva francuska suradnika švicarske humanitarne organizacije HEKS ubijena su 1. veljače u napadu drona u Berislavu. Četiri suradnika su ranjena. Jedan od preživjelih je izjavio da su ih "dronovi lovili".

Organizacija je priopćila da je jedno od dva vozila napao dron, iako su vozila bila vidljivo označena kao dio humanitarnog konvoja. Kada su suradnici požurili da pomognu ljudima u napadnutom vozilu, dronovi su napali i njih. I drugi svjedoci govore o sličnoj praksi koja se zove "Double Taps", dvostruki udarac. Drugi napad se usmjeri na ljude koji prvi pritrče u pomoć.

"FPV-dronovi nikada ne iščezavaju, stalno lete nad gradom", kaže Valerij Bjelij, zamjenik šefa okružne policije u Berislavu. Sreli smo ga u selu koje je izvan dosega dronova. On je izrazio strašnu sumnju: "Oni vježbaju na Berislavu, treniraju na civilima." Kaže da su njegovi suradnici već više puta bili izloženi napadima dronova kada su htjeli pomoći žrtvama ili dokumentirati napade.

Vojni i civilni ciljevi

Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje ciljane napade na civile. I zapovjednici i obični vojnici dužni su razlikovati vojne i civilne ciljeve. Oni moraju "poduzeti sve moguće mjere kako bi šteta za civilno stanovništvo bila što manja", kaže britanski odvjetnik Wayne Jordash, koji se specijalizirao za slučajeve ratnih zločina i savjetuje ukrajinsko pravosuđe. "Dronovi nisu izuzetak", kaže on.

Jordash naglašava da bi kod preciznog oružja kao što su FPV-dronovi, koji napadaču omogućuju da vidi cilj u stvarnom vremenu, "prostor za nesreće, kao i za kolateralnu štetu, trebao biti mnogo manji". Dodaje da postoji "mnogo jasnija polazna osnova da se zaključi kako je riječ o ratnom zločinu" ako civilne ciljeve redovito pogađaju takvim oružjem. 

Napadi s druge obale Dnjepra

Ne može se nedvosmisleno utvrditi tko je odgovoran za napade dronovima. DW je na temelju prosječnog dometa i mogućeg pravca odakle su vjerojatno lansirani mogao lokalizirati uzletišta. To su Kahovka i Nova Kahovka, koje se nalaze nasuprot Berislava na drugoj obali Dnjepra. 

Tamo je stacionirano nekoliko ruskih jedinica, među kojima su 10. specijalna brigada, 205. motorizirana pješačka brigada i dobrovoljački bataljun BARS-33, nazvan po sovjetskom heroju iz Drugog svjetskog rata Vasiliju Margelovu. 

Malo se zna o aktivnostima koje poduzima 10. specijalna brigada, koja je inače podređena vojnoj obavještajnoj službi GRU. Ali poznati su detalji jednog napada dronom. Državno odvjetništvo u Hersonu otvorilo je istragu protiv jednog pripadnika te jedinice na temelju prisluškivanog razgovora koji je vodio s pretpostavljenim. Stavlja mu se na teret da je u svibnju 2023. u okrugu Berislav namjerno napao dronom dva civila. 

Navodno "nema civila" u tom kraju 

Na području Kahovke 205. motorizirana pješačka brigada odavno je angažirana. Na Telegramu javno priznaje nekoliko napada dronovima u Berislavu, pri čemu su najčešće mete bila vozila. "Sva su uništena", napisao je pilot drona na toj društvenoj mreži. Tvrdi da nema civila u tom kraju. Pravnik Wayne Jordash kaže da time taj vojnik sam sebe optužuje, budući da ne čini ništa da izbjegne civilne žrtve. Faktički "on odlučuje da je svaki pojedinac legitimna vojna meta".

Testiranje novog drona

Dobrovoljački bataljun BARS-33 od proljeća 2023. angažiran je u okolici Kahovke i Nove Kahovke. Izgleda da se ta jedinica usredotočila na ratovanje dronovima. U pozivu za pridruživanje jedinici posebno traže pilote dronova.

Bataljun je osnovao Vladimir Saldo, guverner ruskih okupacijskih vlasti u Hersonskoj oblasti. U listopadu 2023. objavio je da BARS-33 ima novi dron nazvan "Veles".

U videozapisu na Telegramu mogu se vidjeti napadi koje članovi jedinice BARS-33 izvode s tim dronovima u okolici Berislava.

Sankcije protiv proizvođača drona

Tvrtka Aero-hit iz ruskog dalekoistočnog grada Habarovska proizvodi taj dron. Tvrtka je usko povezana s utjecajnim ruskim političarem Konstantinom Basjukom, koji podržava BARS-33. Basjuk je predstavnik ilegalno pripojene ukrajinske Hersonske oblasti u ruskom Vijeću Federacije u Moskvi i stalno promovira dobrovoljački bataljun. I Saldo i Basjuk su pod sankcijama Zapada.

U lipnju je Ministarstvo financija Sjedinjenih Američkih Država uvelo sankcije tvrtki Aero-hit s obrazloženjem da su "ruske trupe stacionirane u Hersonu koristile dronove Veles protiv ukrajinskih ciljeva".

Direktor tvrtke Viktor Jacenko pohvalio se u jednom intervjuu sa "400 uspješnih borbenih operacija" dronova i dodao da sankcije neće utjecati na proizvodnju. Objasnio je da je "glavni klijent" dobrovoljački bataljun BARS-33. Kada je tvrtka bila suočena s rezultatima ovog istraživanja, izjavila je da "nije vojna tvrtka i da ne surađuje s Ministarstvom obrane".

Bez izjave

Ne može se nedvosmisleno utvrditi tko je naredio i izvršio napade na civile i civilnu infrastrukturu u Berislavu i okolici.

Naše istraživanje ukazuje na to da bi tri navedene jedinice mogle biti odgovorne za napade. DW je zatražio izjave od ruskog Ministarstva obrane, političara Vladimira Salda i Konstantina Basjuka, od dobrovoljačkog bataljuna BARS-33, kao i od administratora dva kanala na Telegramu. Međutim, nitko od njih nije odgovorio na pitanja.

Redakcija: Mathias Bölinger

Provjera činjenica: Birgitta Schülke

Pravno savjetovanje: Florian Wagenknecht

Ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku